Prema podacima DZS-a, u 2024. godini u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo preko 70 tisuća osoba, a u inozemstvo se odselilo nešto manje od 39 tisuća osoba, što znači da smo pitanju broja stanovnika na razini cijele države "u plusu" za nešto više od 31 tisuću ljudi. Najveći broj osoba koje su se odselile u inozemstvo bio je u dobi od 25 do 29 godina (16,98 posto), a ista dobna skupina je najbrojnija i među doseljenima u Hrvatsku (13,99 posto).
Ne računa li se Zagreb, najveći migracijski saldo u državi imala je lani Velika Gorica u koju je 1320 više stanovnika doselilo, nego odselilo. Upravo je Velika Gorica, koju se desetljećima doživljavalo isključivo kao "spavaonicu Zagreba" nedavno proslavila 30 godina od dobivanja statusa grada, a tijekom obilježavanja ove okrugle obljetnice više se puta isticalo kako je riječ o gradu koji je proglašen najprivlačnijim za život u Hrvatskoj.
-Već godinu i pol imamo besplatne vrtiće, a kapacitete smo u pet godina proširili za 600 mjesta. Gradimo dva nova vrtića sa 400 mjesta, radimo vrtić u Kobiliću, širimo se na područne urede. Ranije je bilo znatno manje djece s poteškoćama u razvoju, prije deset godina njih 50, danas 115, tako da imamo i 115 pomoćnika u nastavi. Želimo da svako dijete s poteškoćama dobije svoje mjesto u vrtiću. Imamo Ustanovu za djecu, mlade i obitelj, a i vrtići šire stručne timove logopeda i drugih stručnjaka, rekla je Lana Krunić Lukinić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Krunić Lukinić također smatra kako je iznimno bitno ulagati u programe, od onih edukativnih, preko socijalnih, demografskih pa sve do obrazovnih kako bi mladi baš Veliku Goricu odabrali kao idealno mjesto za život.
-Nismo zaboravili ni osnovnoškolce - naše obrazovanje je besplatno, država osigurava udžbenike i prehranu, a mi prijevoz i udžbenike te radne bilježnice. Srednjoškolcima osiguravamo jednokratnu naknadu na početku godine, ove godine ona iznosi 140 eura i postupno raste, a imamo i stipendije za studente i učenike prema socijalnom statusu, zaključuje pročelnica koja i sama po godinama (rođena krajem 1991., op. a.) tek neznatno iskače iz granica koje država propisuje kada se govori o mladima. U njezinom slučaju je mladost svakako plus, jer se lakše stavlja u cipele mladih.
Tek nekoliko godina stariji gradonačelnik Krešimir Ačkar (42) ističe kako u gradskoj upravi na Veliku Goricu gledaju kao na grad gdje će mladi moći zasnovati obitelj ali i ostvariti svoje ideje. Smatra kako su djeca dio identiteta grada i želja mu je da tako i ostane. -Moramo voditi računa o kvaliteti života svih ovih 70 tisuća ljudi, ta kvaliteta ne smije biti narušena zbog širenja. Gradimo predškolske ustanove i škole (devet vrtića i jedna škola, op.a.), a radi se na uvođenju jednosmjenske nastave. Pretjerano širenje može dovesti do toga da infrastruktura to više ne prati, dakle moramo predvidjeti i takve situacije, zaključio je Ačkar.
Do prije desetak godina preko 70 posto radno aktivnog stanovništva Velike Gorice je svakodnevno zbog posla migriralo u Zagreb, a danas je ta brojka pala ispod 50 posto. U vremenu kada se mnogi hrvatski gradovi bore s odlaskom mladih, Velika Gorica pokazuje da sustavna ulaganja u djecu, obrazovanje i kvalitetu života mogu preokrenuti trendove i od "grada spavaonice" stvoriti mjesto u koje se ostaje – i dolazi.
V.V.
[Foto: Matea Kočmar/Motus Media]
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
