-Pred nama je doista jedno dinamično razdoblje - s jedne strane u smislu iskorištavanja sredstava u okviru tekuće financijske perspektive, dakle one koja nam je na raspolaganju do 2029. godine i s druge strane novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) čija je struktura bitno drugačija u odnosu na ono na što smo do sad navikli. On je predložen s ciljem jednostavnijeg, učinkovitijeg i lakšeg korištenja EU sredstava, ali isto tako fokusiranih ulaganja. Ono što mene iznimno raduje jest da to da će kohezijska politika u smisli zastupljenosti i sredstava koja će biti stavljena na raspolaganje, naći svoje mjesto i da će teritorijalna dimenzija biti jednako važna kao i do sada, rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman.
Regionalni koordinator zapravo je zajednički naziv za regionalne razvojne agencije koje postoje u svakoj hrvatskoj županiji. Njihova uloga u privlačenju i kontroliranoj potrošnji europskoga novca je jedna od najznačajnijih.
-Smatramo da su regionalni koordinatori produžena ruka ministarstva na terenu. Imali smo do sada priliku sufinancirati rad regionalnih razvojnih koordinatora iz EU sredstava, a u kontekstu donošenja novog zakona o regionalnom razvoju. Ići ćemo za tim da nastavimo pružati kako tehničku tako i financijsku pomoć sukladno sredstvima kojima raspolažemo, rekla je ministrica Nataša Mikuš Žigman.
Javnim tijelima, poput gradova, općina i njihovih ustanova i tvrtki, regionalni koordinatori pomažu u programiranju projekata, ali i u njihovoj provedbi.
-Analizirali smo podatke o radu agencija i ono što smo vidjeli je da je zastupljenost rada vas regionalnih koordinatora u provedbi EU programa vrlo visoka. Čak dvije trećine projekata koje se provode na razini cijele Hrvatske, u dijelu u kojem sudjeluju regionalne razvojne agencije kao potpora, se financiraju EU sredstvima. Tako da doista možemo reći da je doprinos regionalnih koordinatora u povlačenju EU fondova i u ostvarivanju brojki koje smo si zacrtali značajan. Bez vas iskorištenost regionalnih razvojnih projekata koji se financiraju EU sredstvima sigurno ne bi bila u toj mjeri, naglasila je Mikuš Žigman na početku konferencije u Kinu Edison.
Taj posao bit će još važniji u novoj financijskoj perspektivi u kojoj će doći do određenih promjena. Iako bi se do EU novca trebalo lakše dolaziti, posebno kad je riječ o kohezijskim projektima, bit će nužna međusobna suradnja.
-Bit će puno manje programa, idemo prema 27 nacionalnih programa, regionalnih partnerskih planova. Veliki fokus bit će na lokalne potrebe i zapravo na djelovanje tamo gdje je učinak najbolje moguće postići i što je najbliže našim građanima. U našem prijedlogu rukovodili smo se analizom stanja, naučenim lekcijama, očekivanjima naših građanima i našim novim prioritetima. Za regionalnu politiku to znači da ona ostaje u fokusu, postavlja se kao jasna osnova u nacionalnim, regionalnim i partnerskim planovima. Uvode se ciljane mjere za gradove, za ruralna područja, za pogranične regije, za otoke i osigurava se snažnija uloga regija, njihova puna odgovornost za pregovore, za provedbu programa, a pojednostavljenjem se smanjuje opterećenje za korisnike. To su sve naši prijedlozi, rekla je Zrinka Ujević voditeljica Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Kohezija bi prema istom prijedlogu Komisije trebala biti široko dostupna, a zadržala bi se i visoka razina financiranja.
No, sve ciljeve i prioritete potrebno je pretočiti u konkretne projekte na terenu. I tu će regionalni koordinatori imati ključnu ulogu.
-Naša uloga je jedinstvena jer smo svakodnevno povezani sa konkretnim potrebama naših korisnika. Usko surađujemo s našim županijama, otvoreno komuniciramo s ministarstvom, razumijemo provedbu EU fondova i to ne samo na razini strategija i pravilnika već kroz konkretne primjere iz prakse, stvarno do razine svake fakture, svakog detalja provedbe projekta na kojima radimo sa našim korisnicima. Imamo stvarno jedan jedinstven spoj mikro i makro perspektive odjednom i ako se ta perspektiva koristi kao potencijal, našim regijama može donijeti pametno planiranje, pripremu projekata, a vjerujem da može donijeti i unapređenje sustava, pojednostavljenje procedura, ujednačavanje prakse kao i planiranje prakse, naglasila je ravnateljica JURRA-e Maja Dujmović.
Jedan od kohezijskih programa kojim se razvijaju regije prema vlastitim potrebama su Integrirana teritorijalna ulaganja - ITU. U aktualnom razdoblju u ITU su ušli svi gradovi u Hrvatskoj, u prošlom ih je bilo samo osam.
-Imamo različita iskustva s gradovima i općinama u provedbi ITU mehanizma. Neki su gradovi bolji u apsorbciji, neki su malo manje dobri međutim mi pratimo dinamiku provedbe tih projekata i svakako prema rokovima koji nam stoje na raspolaganju za ugovaranje i za potrošnju sredstava ćemo i odlučivati o daljnjoj provedbi takvih projekata. Tako da se tu ipak malo radi i o konkurenciji između gradova. Svatko od njih ima neku svoju alokaciju, ali je onda vrlo bitno da se ti projekti koje su s nama dogovorili i realiziraju u rokovima koji su predviđeni, rekla je ministrica Mikuš Žigman.
To znači da bi baš poput Karlovca u prethodnom ITU-u, moglo ostati novca za neke dodatne projekte.
Grad Karlovac uz kojeg su Ozalj i Duga Resa činili Veće urbano područje, je naime, bio taj, posljednji, osmi grad koji je iskoristio sredstva koja su, zbog jednog "propalog" projekta (p)ostala višak. Svojim je primjerom tada pokazao kako s dobro pripremljenim projektima može brzo i efikasno do bespovratnih sredstava.
-Upravo je grad Karlovac dobar primjer jedne takve konkurencije jer on nije bio u ITU mehanizmu u prvoj perspektivi, 2014.-2020., a onda je spremnošću svojih projekata, kao zadnji grad, ušao okvir Integriranih teritorijalnih ulaganja i uspješno završio svoje projekte, naglasila je Mikuš Žigman.
Podsjetimo, za tri projekta - revitalizaciju Kina Edison, Nikola Tesla Experience Centar i novu vrelovodnu mrežu - povučeno je 20 milijuna eura.
Sada, Veće urbano područje uz spomenute Karlovac, Dugu Resu i Ozalj čine i Slunj, Rakovica, Krnjak i Cetingrad. Na raspolaganju im je 33 milijuna eura za devet projekata.
Ministrica je danas uručila dva ugovora o financiranju - Parka Grabrik i biciklističke staze u vojarni Luščić koji je već u izgradnji te Društveno-kulturnog centra u Dugoj Resi - ukupno vrijedna 9,5 milijuna eura od čega je gotovo 7,5 milijuna eura bespovratno.
-To je primjer civilnog i javnog partnerstva u stoljetnom parku. Zgrada će služiti za novu knjižnicu, u nju će se preseliti velik broj udruga s područja grada. Sve je prilagođeno i osobama teže pokretljivosti, bit će energetski učinkovita. Kako je Duga Resa nastala kao industrijski gradić nema svoj pravi trg. Ovom revitalizacijom starog parka koji je sada uređen i ove zgrade unutar parka, grad Duga Resa dobiva jedno urbano središte, trg koji će biti prekrasno uređen, rekao je gradonačelnik Duge Rese Tomislav Boljar dodavši da će radovi završti 2027. godine.
T.P.
