-Njegova je svrha i smisao da se kroz jedan jednostavniji, administrativno lakši način dođe do sredstava jedinicama lokalne samouprave, tvrtkama u njihovom vlasništvu, za financiranje njihovih kapitalnih projekata, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić u Zagrebu na predstavljanju Urbanog razvojnog fonda.
Glavno obilježje ovog financijskog instrumenta je kombiniranje kredita i bespovratnih sredstava, i to je novina na našem financijskom tržištu, naglasio je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo.
-Ta bespovratna sredstva moći će se konzumirati kroz otpis dijela glavnice kredita, dodao je Čuvalo.
Novca će tako sada biti za investicijska ulaganja (bez PDV-a) u zelenu javnu i poslovnu infrastrukturu sa društvenim ili komercijalnim sadržajima. Točnije, za sve one javne projekte od kojih županije, gradovi i općine mogu imati financijske prihode.
-Moći će se primjerice financirati koncertne dvorane, garaže, turističku i kulturnu infrastrukturu, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, poslovnu infrastrukturu... Sve ono što je bitno za kreiranje i stvaranje gradova budućnosti, gradove kakve želimo vidjeti u Hrvatskoj do kraja ovoga desetljeća, istaknuo je ministar Erlić.
Za sredstva, koja su zajednički osigurali Ministarstvo (iz Europskog fonda za regionalni razvoj) i HBOR (na tržištu), moći će se prijaviti općine, gradovi i županije, trgovačka društva, ustanove ili agencije u vlasništvu tih općina, gradova i županija, ali isto tako mogu biti i u vlasništvu države.
Ovaj financijski instrument bit će nadogradnja ITU mehanizmu iz kojega je za 22 ITU grada odnosno urbana područja namijenjeno bespovratnih 680 milijuna eura za oko 250 projekata.
-Vjerujem da će on, kad se pokaže potražnja za ovim instrumentom, kad on krene sa svojom operacionalizacijom, u godinama pred nama još rasti i nadam se, povećavati se taj iznos. To će biti trajna mjera financiranja u gradovima, pojasnio je Erlić.
S obzirom da je pola sredstava od 172 milijuna eura u Urbanom razvojnom fondu bespovratan europski novac, to će doprinijeti da ovi krediti budu još povoljniji.
-Omjer novaca koji stiže iz HBOR-a i novaca koji stiže iz europskih fondova je 50:50, a onda će investitor, sukladno zadovoljenju unaprijed postavljenih kriterija moći konzumirati određeni udio otpisa u tom kreditu. Maksimalno investitor će moći ostvariti i do 50 posto otpisa ukupnog iznosa kredita koji će se odobriti, ističe Čuvalo.
Ili pojednostavljeno, ako grad ili županija podignu kredit od milijun eura, a njihov projekt zadovolji do 50 posto zadanih kriterija, a to su uključivost, održivost i estetika, u končanici će vratiti samo pola kredita. Najniži mogući iznos koji će se odobravati bit će 100 tisuća eura, a najviši 10 milijuna eura.
U Zagrebu je potpisan memorandum o provedbi novog financijskog instrumenta za urbani razvoj. Bit će operativan od kraja lipnja pa javni sektor, koji žele ove kredite, ima dovoljno vremena za pripremu svojih projekata.
-Projekti moraju imati društveni, ali i komercijalni sadržaj, nekakvu isplativost i povrat samoga projekta, naglasio je član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Josip Pavković. -Treba biti financijski smislen i vjerujem da će to pomoći gradovima i općinama kod prioriteta i da naprave prave odabire projekata, a ne da se prije ide u one koji su manje isplativi i koji predstavljaju čisti trošak. Često se ide u krivi izbor projekata i onda se prvo rade oni od kojih nemate nikakav povrat. U ovom slučaju to će biti isključivo moguće s onim projektima koji će određeni dio sredstava u budžetu i vratiti, poručio je Pavković.
T.P.
