U međuvremenu, djeca i maloljetnici svake godine teško stradavaju. U Hrvatskoj djeca mlađa od 14 godina ne smiju koristiti nikakvu pirotehniku, dok su sredstva kategorija F2 i F3 dopuštena isključivo punoljetnim osobama i to samo od 27. prosinca do 2. siječnja. Unatoč tome, pirotehnika redovito završava u rukama maloljetnika.
Opasnost ne prijeti samo djeci, već i životinjama. Iz udruge Prijatelji životinja upozoravaju na panične reakcije kućnih ljubimaca, masovna bježanja pasa tijekom blagdana i tragične posljedice koje bi se mogle izbjeći potpunom zabranom bučne pirotehnike.
Policija ističe da kontinuirano provodi preventivne i represivne mjere. U sklopu akcije "Mir i dobro" samo je na području Novog Zagreba zatečeno više maloljetnika s velikim količinama zabranjene pirotehnike, uključujući visokorizične petarde kategorije F4. Pretragama njihovih domova pronađene su stotine komada pirotehničkih sredstava, ali i zabranjeno oružje.
Kako maloljetnici ne mogu legalno nabaviti pirotehniku, jedan od ključnih problema ostaje crno tržište. U Zagrebu je uhićen 29-godišnjak s više od 1.300 komada pirotehnike, dok su u Splitu zabilježeni slučajevi s više od 10.000 zaplijenjenih komada. Kazne postoje, ali dostupnost i dalje ne jenjava.
Sve češće se postavlja pitanje strože regulacije. Irska je, primjerice, gotovo u potpunosti zabranila privatnu uporabu pirotehnike, dopuštajući samo najslabije proizvode poput prskalica, dok su vatrometi rezervirani za profesionalce uz posebne dozvole. Hrvatski model pokušava ograničenjima smanjiti rizik, no svake godine ponovno se otvara isto pitanje: nadilazi li tradicija cijenu koju plaćaju djeca, životinje i javna sigurnost?
Influenceri i društvene mreže – tko promovira opasnu “zabavu” djeci?
Uz tradiciju i crno tržište, sve veću ulogu u popularizaciji pirotehnike među maloljetnicima imaju društvene mreže. Na YouTubeu, TikToku i Instagramu lako su dostupni deseci videa u kojima se pirotehnika "recenzira", testira ili spektakularno detonira. Iako su autori većinom punoljetni, način komunikacije, montaža i komentari jasno pokazuju da je ciljana publika maloljetna.
Poseban je problem što takav sadržaj često prolazi bez ikakvih dobnih ograničenja ili upozorenja, a algoritmi društvenih mreža dodatno ga guraju korisnicima koji već pokazuju interes za slične teme. Time se stvara dojam da je riječ o bezazlenoj zabavi, dok se stvarni rizici rijetko ili uopće ne spominju.
Osim influencera, zabrinjava i sve veći broj videa koje snimaju sami maloljetnici. Snimke eksplozija, demonstracije snage petardi i međusobno nadmetanje u "jačini" pirotehnike skupljaju lajkove i pratitelje, a dogovori o nabavi, prema komentarima i analizama, sve se češće sele na platforme poput Discorda. Riječ je o komunikacijskim kanalima koje je teško nadzirati, a koje koristi velik broj mladih u dobi od 13 do 25 godina.
V.V.
[Foto: PU splitsko-dalmatinska; PU zagrebačka]
