Iako je lani poginulo oko 20.600 osoba tj. 3 % više nego 2021., to je ipak 2000 tj. 10 % manje smrtnih slučajeva nego 2019.
Tako je broj poginulih u prometu 30 % niži u Litvi i Poljskoj, a i Danska je zabilježila pad od 23 %. S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično sličan ili se čak povećao.
Ukupni poredak prema stopama smrtnih slučajeva nije se znatno promijenio od stanja prije pandemije, tako da su ceste i dalje najsigurnije u Švedskoj (21 smrtni slučaj na milijun stanovnika) i Danskoj (26/milijun), a Rumunjska (86/milijun) i Bugarska (78/milijun) zabilježile su 2022. najviše stope.
Prema podacima iz '21., više od pola smrtnih stradavanja u prometu dogodi se na ruralnim cestama. Najmanje na autocestama. Najčešće pogibaju muškarci.
Ono što ozbiljno brine Europsku uniju su biciklisti. To je, naime, jedina skupina sudionika u cestovnom prometu za koju nije zabilježen znatan pad broja smrtnih slučajeva tijekom posljednjeg desetljeća, posebno zbog nedostatka dobro opremljene infrastrukture.
Cilj EU-a je jasan – smanjenje broja poginulih i teško ozlijeđenih na cestama za 50 % do 2030.
T.P.
[Foto: Maxim Abramov / Unsplash]
