- Imao sam već nekoliko sastanaka s njom kako bismo ujedinili viziju naših institucija. Radimo ruku pod ruku na zajedničkom interesu - izjavio je Kamel u ponedjeljak na brifingu za novinare u Bruxellesu.
Unija za Mediteran je organizacija 43 zemlje, a osnovana je 2008. kako bi provodila projekte na Sredozemlju poput zaštite okoliša, suzbijanja klimatskih promjena, unapređenja položaja žena, stvaranja radnih mjesta i olakšavanja trgovine. Ona potiče dijalog i suradnju između juga Europe, sjevera Afrike i Bliskog istoka koje spaja Mediteransko more.
Krajem prošle godine je Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, po prvi put uspostavila povjerenstvo za Mediteran. Resor je došao u ruke Šuice koja je sada zadužena za ulaganja, gospodarsku stabilnost, radna mjesta, energetiku, promet, sigurnost, migracije i druga područja od zajedničkog interesa na Mediteranu.
Hrvatska političarka i egipatski diplomat Kamel, čelnik Unije za Mediteran od 2018., sastat će se u Barceloni kako bi nastavili razgovor započet u Bruxellesu oko koordinacije budućeg rada.
- Pozdravljam odluku Europske komisije o osnivanju povjerenstva za Mediteran - rekao je Kamel.
S nekadašnjom gradonačelnicom Dubrovnika razgovarat će o "Novom paktu za Mediteran", strategiji koju EU namjerava predstaviti na jesen, a koja će definirati odnos bloka 27 zemalja s državama s južne i istočne obale Sredozemnog mora.
- Europskoj komisiji dajemo sugestije oko tog pakta - rekao je Kamel odbivši dati detalje.
Napomenuo je kako se zemlje s izlazom na Sredozemlje suočavaju s klimatskim promjenama, nedostatkom vode, a da je važna tema i demografija jer se bogati sjever suočava s padom populacije dok siromašniji jug bilježi streloviti rast stanovništva.
- Ekonomsko-socijalne razlike između sjevera i juga otvaraju brojna pitanja i predstavljaju izazove pa je potreban multilateralni pristup - napomenuo je Kamel dodavši da je potrebna suradnja svih zemalja.
Na jesen će se u Barceloni okupiti ministri vanjskih poslova zemalja Unije za Mediteran na svom godišnjem forumu. Sastat će se 30 godina nakon što je EU odlučila uspostaviti dijalog sa zemljama južnog i istočnog Mediterana uslijed čega je i osnovana Unija za Mediteran.
- Zemlje moraju obnoviti predanost postavkama tog procesa - napomenuo je Kamel. - Kada dođu ministri, predstavit ćemo im viziju za idućih pet godina - dodao je.
Rekao je da sadašnji proračun namijenjen radu organizacije i projektima nije dovoljan.
Prošle godine je glavna tema sastanka ministara vanjskih poslova bila situacija u Pojasu Gaze uslijed čega su zemlje u zajedničkoj deklaraciji pozvale na rješenje s uspostavom dviju država, Izraela i Palestine koje bi živjele u miru jedna pored druge.
Domaćin sastanka Španjolska, ujedno jedna od najaktivnijih europskih zemalja u raspravama oko Mediterana, priznala je u to vrijeme državu Palestinu u granicama iz 1967. Zemlje Unije za Mediteran su u zajedničkoj deklaraciji pozvale Izrael da "prekine sve jednostrane mjere koje onemogućuju postizanje rješenja o dvije države", uključujući širenje naselja po palestinskim teritorijima i oduzimanje imovine Palestincima.
- U Pojasu Gaze je prisutno očito kršenje međunarodnog prava - rekao je u ponedjeljak Kamel podsjetivši na "najmanje 55.000 žrtava".
Izrael u znak protesta nije sudjelovao posljednje dvije godine na sastancima ministara vanjskih poslova Unije za Mediteran, a povukao je i veleposlanicu iz Madrida.
- Njegovi predstavnici su sudjelovali međutim u radu Unije za Mediteran na sektorskim razinama - rekao je Kamel.
Izrael će dobiti poziv za idući ministarski sastanak na jesen. - Vidjet ćemo hoće li ga prihvatiti. I što će se sve do tada događati - zaključio je čelnik Unije za Mediteran.
M. Dobrašin
[Foto: EC arhiva]
