-Naš novi dugoročni proračun pomoći će zaštititi europske građane, ojačati europski socijalni model i našu europsku industriju. U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, proračun će Europi omogućiti da oblikuje vlastitu sudbinu, u skladu s vlastitom vizijom i idealima. Proračun kojim se podupiru mir i blagostanje te promiču naše vrijednosti najbolji je alat koji nam je na raspolaganju u ovim nesigurnim vremenima, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
No, zastupnici u Europskom parlamentu upozoravaju - predloženi dugoročni proračun Komisije i gornja granica potrošnje od 1,26% prisilit će na rezove u vodećim programima dok se naziru otplate duga.
Naime, suizvjestitelji EU parlamenta za VFO Siegfried Mureşan (EPP, RO) i Carla Tavares (S&D, PT) te suizvjestiteljice za vlastita sredstva Sandra Gómez López (S&D, ES) i Danuše Nerudová (EPP, CZ) u svojoj zajedničkoj izjavi ističu temeljnu manu u planu Komisije: s proračunom od samo 1,26% bruto nacionalnog dohotka koji uključuje 0,11% BND-a za otplate duga NextGenerationEU, uzimajući u obzir inflaciju, EU će stagnirati.
-Ovaj nacrt proračuna ne ostavlja dovoljno sredstava za ključne prioritete, uključujući konkurentnost, koheziju, poljoprivredu, obranu, prilagodbu klimatskim promjenama i ulaganja potrebna za održivo gospodarstvo koje funkcionira za sve, tvrde.
-Trenutni VFO jasno je pokazao rizike stavljanja otplate kamata NextGenerationEU uz bok programskim proračunima. To stvara ogroman pritisak na ključne prioritete i dovodi do rezova. Jači proračun EU-a ne može se graditi na greškama iz prošlosti, naglasio je suizvjestitelj Siegfried Mureșan.
-Nećemo dopustiti da otplata NextGenerationEU-a ugrozi financiranje naših ključnih prioriteta, izjavila je suizvjestiteljica Carla Tavares.
Parlament je već izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog predložene strukture, upozoravajući da uguravanje uspješnih programa u „krovne mega-fondove“ riskira potkopavanje dokazanih politika koje su donijele konkretne rezultate i poboljšale životni standard.
Carla Tavares nadalje je naglasila da se "EU temelji na solidarnosti te ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji".
Zastupnici u Europskom parlamentu posebno su zabrinuti zbog prijedloga koji bi mogli oslabiti ulogu regionalnih i lokalnih vlasti u upravljanju fondovima i suprotstaviti poljoprivrednike regijama ili regijama nacionalnim vladama.
-Nećemo odobriti proračun koji promiče fragmentirane nacionalne planove bez veze s europskim ciljevima. Europi je potrebna zajednička vizija – a ne 27 zasebnih popisa za kupovinu. Pravi proračun EU-a ne može se svesti na najmanji zajednički nazivnik nacionalnih preferencija, inzistira Siegfried Mureșan.
Suizvjestitelji o VFO-u „vrlo su uznemireni elementima prijedloga koji bi mogli marginalizirati ulogu Europskog parlamenta, jedine izravno izabrane institucije, kao suzakonodavca s proračunskim i razrješničkim ovlastima“.
Inzistiraju na tome da svaki novi mehanizam temeljen na uspješnosti za pristup fondovima država članica mora uključivati snažan parlamentarni nadzor i ne smije zaobići demokratski nadzor nad potrošnjom EU-a.
-Proračun nije bankomat za Europsku komisiju, upozorio je Siegfried Mureșan, obećavajući braniti moć Parlamenta da ga nadzire.
Sandra Gómez López i Danuše Nerudová, izvjestiteljice za vlastite resurse pozdravile su nove napore Komisije da prekine trenutni zastoj u pogledu vlastitih resursa i da predstavi više mogućnosti za nove izvore prihoda za proračun Unije.
-Primjećujemo nove prijedloge, uključujući trošarinu na duhan, korporativni resurs za Europu (CORE) te carine na elektronički otpad i elektroničku trgovinu. Države članice sada nemaju izgovor da ne postignu dogovor o novim izvorima prihoda.
-Bez snažne i raznolike prihodovne baze - uključujući istinski nove vlastite resurse koji se ne natječu s nacionalnim proračunima - EU neće imati potrebna sredstva, naglasile su.
Ključne značajke Komisijinog prijedloga novog VFO-a su: veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete. Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im. Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji. Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju. Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.
Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.
Novim VFO-om objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura.
Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i učinkovitiju upotrebu europskih sredstava. Osmišljavat će se i provoditi u bliskoj suradnji s Komisije s državama članicama, regijama, lokalnim zajednicama i ostalima.
Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i do sada.
Osim toga, postojat će obvezni minimalni iznos za slabije razvijene regije, kao i zaštitna mjera kojom će se osigurati da će za njih ukupno primiti barem onoliko financijskih sredstava koliko i u okviru trenutačne kohezijske omotnice.
Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.
Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima.
Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.
Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno.
Povećat će se transparentnost i provjera korisnika proračuna EU-a. Informacije o primateljima sredstava EU-a objavljivat će se u centraliziranoj bazi podataka.
Ulagat će se više u vještine europskih građana, aktivno građansko djelovanje te zaštitu umjetničke i kulturne slobode...
Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.
Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi eura ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Svoju će potporu usmjeriti na četiri područja: čista tranzicija i dekarbonizacija; digitalna tranzicija; zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo; obrana i svemir.
Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.
Komisija predlaže novi namjenski krizni mehanizam s kapacitetom od gotovo 400 milijardi eura zajmova državama članicama koji bi se aktivirali u slučaju ozbiljnih kriza u Uniji. Kroz nacionalna i regionalna partnerstva podupirat će se ulaganja i reforme u svim područjima pripravnosti i upravljanja krizama. Pričuva za poljoprivredu po potrebi će podupirati poljoprivrednike i stabilizirati tržišta.
Europski fond za konkurentnost povećat će i pripravnost i stratešku autonomiju EU-a u ključnim sektorima i tehnologijama razvojem industrijskih kapaciteta i financiranjem najsuvremenijih tehnologija. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i potpora Unije u zdravstvenim krizama dodatno će se ojačati uključivanjem pripravnosti u području zdravlja.
Iz okvira za obranu i svemir Europskog fonda za konkurentnost dodijelit će se 131 milijarda eura za potporu ulaganjima u obranu, sigurnost i svemir. Ovo je pet puta više sredstava na razini EU-a u usporedbi s prethodnim VFO-om.
Države članice i regije moći će u svojim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva na dobrovoljnoj osnovi i u skladu s regionalnim potrebama i prioritetima podupirati projekte povezane s obranom.
Komponenta vojne mobilnosti Instrumenta za povezivanje Europe bit će deseterostruko umnožena. Podupirat će se ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene zajedno s civilnim ulaganjima te će se pridonijeti znatnom poticanju razvoja kibernetičke sigurnosti, infrastrukture i obrane općenito.
Kako bi se povećala energetska sigurnost, Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se financiranje prekograničnih energetskih i prometnih projekata.
Novim proračunom predviđa se i povećanje sredstava za upravljanje migracijama, jačanje vanjskih granica EU-a i jačanje unutarnje sigurnosti. Dodijelit će se 34 milijarde EUR, čime se utrostruči financiranje u odnosu na prethodni VFO.
Tim će se sredstvima pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za provedbu zakonodavstva na internetu i izvan njega, a službenici graničnog nadzora opremit će se odgovarajućim alatima za zaštitu vanjskih granica kako bi se uveo pravedan i čvrst sustav upravljanja migracijama u okviru Pakta o migracijama i azilu.
U razdoblju od 2028. do 2034. za Ukrajinu bi se moglo mobilizirati 100 milijardi eura. Potpora operacijama s vojnom dimenzijom ostaje obuhvaćena Europskim instrumentom mirovne pomoći.
Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. Komisija je stoga predstavila pet novih vlastitih izvora sredstava: Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS), Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada, trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu, Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna eura.
Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih izvora vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi eura godišnje (po cijenama iz 2025.).
Ono što sada slijedi je rasprava država članica u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
T.P. EC-EP
[Foto: © European Union 2025 - EP / Laurie DIEFFEMBACQ]
