Europska unija ide prema autonomnom farmaceutskom sektoru, bez nestašice lijekova za sve njene građane

Posljednjih deset godina s nestašicama lijekova suočile su se sve države članice EU-a. Iako zasebno mogu poduzeti mjere za poboljšanje opskrbe, takvo je djelovanje neujednačeno i nedostatno za rješavanje širih, prekograničnih problema u lancima opskrbe, uključujući ovisnost o proizvodnji u Aziji.  Stoga je u ožujku ove godine Europska komisija predložila niz mjera za stvaranje preduvjeta za stratešku autonomiju farmaceutskog sektora sadržanih u zakonu o kritičnim lijekovima. Parlament razmatra prijedlog te se očekuje da će usvojiti stajalište o njemu početkom iduće godine. 

-Novi zakon na kojem radim smanjit će se nestašice lijekova u malim državama kao što je Hrvatska, rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol na panel raspravi "Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova" koju je u Zagrebu organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. 

Sokol je izvjestitelj Europskog parlamenta za ovaj zakon, a na panelu je pojasnio kako će se njegovim usvajanjem stvoriti uvjeti da europski pacijenti uvijek imaju pristup ključnim lijekovima, neovisno o vanjskim faktorima.

-Novim zakonom uvest ćemo mogućnost zajedničke europske javne nabave lijekova u okviru koje će se prednost dati lijekovima koji su proizvedeni u Europi. Zajedničkom nabavom ojačat ćemo pregovarački položaj manjih država kao što je Hrvatska i osigurati pravovremen pristup kritičnim lijekovima po povoljnijim cijenama. Drugim riječima, kritični lijekovi bit će dostupni pacijentima u Hrvatskoj u isto vrijeme kao, primjerice, pacijentima u Njemačkoj, istaknuo je Sokol.

Prema mjerama koje predlaže Europski parlament, tvrtke koje odluče proizvoditi kritične lijekove unutar EU-a moći računati na strateški status.

-Zakonom ćemo olakšati izgradnju tvornica lijekova na europskom tlu što će potaknuti razvoj europske farmaceutske industrije. Uz to, uspostavom jedinstvenog europskog sustava upravljanja zalihama lijekova spriječit ćemo nestašice do kojih dolazi zbog nepotrebnih gomilanja lijekova na zalihama velikih država te ćemo omogućiti da u kriznim situacijama lijekovi budu brzo dostupni ondje gdje su najpotrebniji, zaključio je Sokol.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić potvrdila je kako novo EU zakonodavstvo donosi prilike za Hrvatsku koja, kao relativno mala zemlja, postaje dio krovno dobro uređenog sustava. Ministrica je ustvrdila da će time Hrvatska postati sigurnija te će moći aktivno raditi na vlastitoj samodostatnosti.  

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo je poručila kako je važno uspostaviti mehanizme koji će građanima osigurati adekvatnu terapiju u trenutku kada je trebaju. -Za pacijente je najvažnije da im pošaljemo poruku sigurnosti, zaključila je.

Predsjednica Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u Ana Gongola govorila je o potrebi usklađivanja kontinuiranog rasta troškova proizvodnje generičkih lijekova s njihovom cijenom na tržištu, pogotovo onih s kritične liste. Također je istaknula kako bi trebalo mijenjati pravila javne nabave i uvesti sustav više dobitnika. Upozorila je na potrebu diversifikacije opskrbnog lanca budući da je proizvodnja danas uglavnom smještena u Kini i Indiji.  

Ana Kontek, voditeljica Odsjeka za dostupnost lijekova u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode, podsjetila je da HALMED, kao dio regulatorne mreže, sudjeluje u izradi popisa izrade kritičnih lijekova. Kazala je da je riječ o lijekovima koji imaju ograničeni broj zamjena i proizvođača, a obuhvaćaju većinom stare lijekove za kronične bolesti, antibiotike, ali i neke inovativne terapije.

T.P. / Izvor: EP Hrvatska
[Foto: EP Hrvatska, naslovna fotografija: Bruno Guerrero / Unsplash]