U Karlovac ih je dovela saborska zastupnica Maja Grba Bujević koja je u Hrvatskom saboru i voditeljica međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska - Azerbajdžan.
-Cilj posjeta izaslanstva Azerbajdžana Hrvatskoj je unaprijeđenje naših odnosa. Suradnja već postoji, ali svakako ima mjesta za poboljšanje, pojasnila je Grba Bujević.
Izaslanstvo će sutra posjetiti Hrvatski sabor gdje će na završnom sastanku biti konkretizirana suradnja.
-Želimo povezati dvije regije, karlovačku i sličnu regiju u Azerbajdžanu na svim poljima koja su predmet interesa, dodala je Grba Bujević.
Koja će regija u Azerbajdžanu biti prikladna za suradnju s Karlovcem i Karlovačkom županijom odlučit će se u narednom periodu.
Prema riječima voditeljice spomenute radne skupine azerbajdžanskog parlamenta Mili Majlis, Konul Nurrullayeve, vrlo brzo će se vratiti u Hrvatsku s prijedlogom.
-Kao što znate već imamo dva bilateralna sporazuma, između Varaždina i grada Šeki, potpisanog 2018., a sada pregovaramo s azerabjdžanskim gradom Naftalanom i hrvatskim gradom Ivanić Gradom. Karlovac je jedan od industrijskih gradova, jedan od lijepih hrvatskih gradova s puno prirodnih resursa. Moramo razmisliti, ali vjerojatno ćemo se vratiti s ponudom regije za suradnju, rekla je Nurrullayeva.
Gospodarska suradnja Karlovca i županije s Azerbajdžanom međutim već postoji i to zahvaljujući karlovačkoj Tvornici turbina d.o.o. Karlovac (TTK) koju je izaslanstvo danas i posjetilo.
TTK se, naime, bavi proizvodnjom energetske opreme kao što su parne turbine i pumpe koje se izvoze i na područje Azerbajdžana.
-U proteklih 10 godina bilo je suradnje i uglavnom su to bile isporuke brodske opreme, prije svega specijalnih pumpi koje su išle direktno za Azerbajdžan, ali i preko dva nova broda koja je isporučilo brodogradilište Uljanik koji imaju ugrađenu našu opremu, rekao nam je direktor TTK Damir Schiller.
S obzirom da TTK proizvodi i opremu za male energane, nadaju se da je i u tom segmentu moguća suradnja s Azerbajdžanom jer bi za tvrtku sa 175 zaposlenih, koju sve krize posljednjih godina prilično pogađaju, bila od velikog značaja.
-Teško je reći, ali to mogu biti ugovori od stotinjak tisuća eura pa do par milijuna eura. Ovisi koju bi opremu oni trebali, dodaje Schiller.
Gospodarska suradnja Karlovačke županije i Azerbajdžana je u omjeru 20:80, naglasila je županica Martina Furdek Hajdin.
-Gospodarstvenici u našoj županiji izvoze u vrijednosti 20 posto, a uvozna kvota je 80 posto i ona se posebno odnosi na preradu proizvoda od nafte. Tvrtke koje izvoze su uglavnom prerađivačka industrija i to metaloprerađivačka - HS Produkt, Tvornica turbina Karlovac, Croatia Pumpe i DOK-ING, navela je županica.
No, gosti su naglasili potrebu za građevinskim sektorom s obzirom da je Azerbajdžan tek u fazi obnove zemlje od rata.
Hrvatska i Azerbajdžan su, naime, prošli sličan put osamostaljenja. Obje su države 1991. postale neovisne i u obje je uslijedio rat. U Hrvatskoj je završen '95., a u Azerbajdžanu tek prije dvije godine.
-Pozvali su građevinske tvrtke iz Europe pa i iz Hrvatske jer je potrebno vratiti život za gotovo milijun stanovnika odnosno izbjeglica koji su morali napustiti svoje domove, rekla je Furdek Hajdin.
Zbog činjenice da Azerbajdžan ima bogate izvore nafte i plina ova zemlja je već postala alternativno tržište Europske unije nakon što su zbog rata u Ukrajini oni ruski izvori postali "nepodobni".
Energetika je bila tema jučerašnjih sastanaka koje je izaslanstvo imalo s ministarstvima vanjskih poslova i energetike.
-Kao što znate pokrenuli smo projekt Trans-Anatolian Natural Gas Pipeline i već neko vrijeme "pumpamo" plin prema Europskoj uniji. Sada je "na stolu" prijedlog kako plinovod spojiti s Hrvatskom. Pregovori su u tijeku pa vam ne mogu reći detalje, rekao je na naš upit veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj Fakhraddin Gurbanov.
T.P.
