Upravo ovaj i iduća dva mjeseca posljednja je šansa da se to promijeni i Hrvatsku "ugura" na još neki prometni koridor.
Jednom kad se donese trasa tzv. TEN-T (Trans European Transport Network) mreža koridora odmah kreće revizija koja nakon 8 ili 9 godina opet završi na odboru i na plenarnoj sjednici, pojašnjava Flego.
-A zašto su važni koridori – ako niste na njima nećete dobiti europski novac za gradnju pruge, modernizaciju i za vagone, a bogami ni slotove za promet.
Na snazi je još uvijek prometni koridori izglasani 2013. dok Hrvatska još nije bila u EU. Nakon ulaska, Hrvatska je radila najviše na Mediteranskom koridoru, od Rijeke prema Zagrebu i dalje prema Mađarskoj odnosno Hrvatska trenutno gradi ono što trenutno ima ucrtano.
-To su toliko najavljivane investicije, renesansa željeznice i sve što slušamo da će se desiti u, kako bi rekao naš ministar, desetljeću željeznica koje je ispred nas, dodaje Flego.
No, ako se ne iskoriste posljednji mjeseci ove godine i pokuša Hrvatsku staviti na barem još jedan ili dva nova koridora, najavljivane renesanse željeznica baš i neće biti barem ne one koja bi donijela gospodarski razvoj zemlji i povećala utjecaj naših luka, prvenstveno Rijeke, a onda i Ploča.
Jer, dok je Hrvatska od 2013. na ovamo, kako kaže Flego, "spavala", Italija i Slovenija pomno su planirale i lobirale za svoju mrežu željeznica što njihove luke danas čini konkurentnijima.
-Koper se uzdiže i Koper prekrcava oko milijun kontejnera godišnja, a Rijeka tek 300 tisuća. Razlog je jednostavan, Koper je na dva koridora, na Baltik – Jadran te na koridoru Trst - Ravena. Rijeka je samo na mediteranskom dok su spomenute luke na dva koridora. To je važno zato što onda taj promet ne mora ići samo jednom linijom, prema Zagrebu i dalje, nego bi išao lijevo preko Slovenije na Austriju, Njemačku, i teretni i putnički promet, ističe Flego.
-Ako ostane ovako kako je danas tako će biti i sljedećih desetak godina. Dakle, zaboravimo spoj Rijeke, Primorsko – goranske županije, ali i Istarske županije lijevo s europskom mrežom prometnica iz jednostavnog razloga jer nismo povezani na Baltik – Jadran mrežu. Ili, zaboravimo obnovu Ličke pruge od Rijeke prema Splitu, toliko spominjane Ličke pruge. Nema luke Rijeka, Istre nigdje nema ucrtane s niti jednim novim metrom željeznice u tom koridoru i ono što je važno reći je luka Ploče koja nije na osnovnoj mreži i koja bi zbog geostrateškog položaja trebala biti izlazna luka koridora Vc preko Bosne i Hercegovine kako bi se teret iskrcavao i išao kroz Bosnu na tzv. West Balkan koridor, objašnjava.
Hrvatska još ima malo vremena za buđenje. Upravo se do kraja godine bruse zadnji prijedlozi, a Flego kaže kako uz podršku resornog ministarstva i države planira učiniti sve kako bi se našli na još nekom od koridora.
-Postoje tri vrste koridora odnosno pruga ili cesta – prva je osnovna mreža, druga je proširena i treća je sveobuhvatna. Osnovna se, kaže Europska komisija, treba biti izgrađena do 2030. godine i to su glavne prometnice. To je ovaj Mediteranski koridor – naša nizinska pruga, ali i Baltik – Jadran koridor koji bi, ako se Hrvatska uspije ugurati na njega, išao prema austrijskoj, njemačkoj i slovenskoj mreži. Proširena mreža su manje opterećene ili važne željeznice, a sveobuhvatna su svi oni pravci koji se mogu ugurati kako bi se mogli sufinancirati europskim putem i za koje države članice trebaju izraditi studiju izvodljivosti, projektnu dokumentaciju i ishoditi građevinsku dozvolu.
-Ponavaljam ako niste na koridoru nema eura za pruge, vagone, signalizaciju i tako dalje, kaže Flego.
Za one koji pak jesu na koridoru novca ima. Europska komisija u rujnu je već objavila poziv težak 5 milijardi eura iz paketa povezivanja Europe.
Još jedna hrvatska „prometna dubioza” je i jadransko – jonski pravac koji je važan za autoceste i kojim bi se Trst preko Rijeke, Žute Lokve, Pelješkog mosta, Dubrovnika i Crne Gore spojilo s Grčkom. Niti on nije ucrtan u nove mreže.
-Hrvatske autoceste bile bi onda spojene kako bog zapovjeda od Grčke do Trsta, ali ni toga nema u ovim novim koridorima, kaže Flego.
Očekuje se da bi nova mreža europskih prometnih koridora trebala bit donijeta odmah nakon nove godine, na prvoj plenarnoj sjednici 2023.
T. Perković
[Foto: Casey Horner / Unsplash]
