Centar za gospodarenje otpadom Šibensko – kninske županije Bikarac s radom je započeo na početku ove godine. Kapacitetom i tehnologijom obrade sličan je budućem Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije – Babina gora. Zato su ga posjetili svi uključeni u projekt – djelatnici tvrtke KODOS te predstavnici suvlasnika i budućih korisnika – gradova Karlovca, Duge Rese, Ogulina, Slunja, Otočca te Karlovačke, Ličko – senjske i Sisačko – moslavačke županije.
-Neće biti identičan, ali sličan hoće. Oni su centar za 40 tisuća tona, a mi smo za 30 tisuća tona miješanog komunalnog otpada godišnje. Osim ovoga što smo ovdje vidjeli, mi ćemo još imati i reciklažno dvorište za građevinski i glomazni otpad te postrojenje za obradu otpadnih voda koje će nastajati u centru, rekla je nakon obilaska Bikarca Marija Tufeković, direktorica tvrtke KODOS.
Studijski posjet imao je za cilj pokazati sudionicima da se radi o suvremenoj tvornici u kojoj se otpad kojeg svi proizvodimo, selektira, izdvajaju vrijedne komponente, a ono što ostaje se zbrinjava na održivi način.
Projekt u CGO-a Bikarac i Babina gora imaju i istog voditelja projekta izgradnje, Dražena Babića iz tvrtke Exstructa. Kao suštinsku razliku između dva centra navodi to što će na Babinoj gori proces biti više automatiziran u mehaničko - biološkom dijelu nego li je u Bikarcu.
-Ovdje se može vidjeti kako će to izgledati u CGO Babina gora, što je to što mi gradimo i što se u biti događa od onog trenutka kada mi našu vrećicu bacimo u kantu za smeće, gdje ta vrećica završi i kako to izgleda kada se s nekog područja to sve skupi na jedno mjesto, pojasnio je Babić.
Na Bikarac direktno i preko dvije pretovarne stanice stiže miješani komunalni otpad iz cijele Šibensko - kninske županije, točnije iz četiri grada i 13 općina, ali najviše iz samog Šibenika, čak 75 % otpada.
U CGO-u je zaposleno 66 djelatnika od čega 51 radi na sortiranju različitih frakcija otpada i pretovarnim stanicama.
Ovo postrojenje, baš kao što će to biti i na Babinoj gori, zaprima kamione s miješanim komunalnim otpadom koji dolaze u prihvatni dio. Otpad potom prolazi mehaničku obradu tako što se iz njega izdvajaju sve vrijedne sirovine, reciklati koji nisu bili izdvojeni na izvoru.
-Dio koji je teška frakcija ide na biološku obradu jer ju je potrebno u aerobnom smislu stabilizirati kako bi se minimizirao odnosno poništio eventualni negativan utjecaj prije odlaganja na odlagalište, kaže Babić.
-Prioritet ovog pogona je da se izdvoji taj biloški otpad, a to je onaj koji bi fermentacijom proizvodio različite plinove i mirise i ostale stvari koje onda završavaju u zraku i okolišu što zna biti jako neugodno, pojasnio je voditelj pogona mehaničko – biološke obrade Ante Škarić.
Iako nije "ubitačan" kao npr. onaj s Ilovca, neugodni miris ipak se osjeti na Bikarcu.
-Ne trebamo se zavaravati, ovdje se radi o obradi miješanog komunalnog otpada. Ne radimo u tvornici bombona ili čokolade. Znači, neupitno je da je to "prljav" posao, ali mora biti odrađen, naglašava Babić.
Sve ostale korisne frakcije otpada koje se izdvoje u centru, plasiraju se na tržište.
-Ambalaža - polietilenska, polipropilenska, folije... Jedna bala s limenkama od cole i pive sadrži oko 40 tisuća komada i to je nekih 400 kilograma. Karton je čak najteži, zbog vlage može doći i do 600 kilograma, kaže Šarić istaknuvši kako je na tržištu najveća potražnja za aluminijem.
Količina otpada u turističkoj sezoni značajno se povećava pa će uskoro Bikarac morati raditi u dvije smjene. No, turisti nisu problem kod gospodarenja otpadom u Šibensko – kninskoj županiji nego nedovoljno osviješteno i educirano domaće stanovništvo.
Nepravilno odvajanje otpada stvara im velike probleme.
Od kako je otvoren na CGO Bikarac stižu razni komadi drveta, namještaja i cijeli, dvometarski jogiji za koje još uvijek ne mogu dokučiti kako stanu u 80-litarske kontejnere.
-Grubo je za reći, ali tu još jedino ljudi nisu počeli ispadati. Tu su pente od brodova, mješalice za beton, bombe, komadi željeza, betona, građevinskog otpada, nemoguće stvari. Taj otpad ne pripada miješanom komunalnom otpadu. To nam stvara izuzetne probleme, kaže Robert Podrug, direktor CGO Bikarac.
Karlovački KODOS za intenzivniju edukaciju stanovnika ima sasvim dovoljno vremena jer CGO Babina gora neće tako skoro početi s radom.
Kasnilo se zbog četiri ponavljanja javne nabave pa se nakon konačnog potpisivanja ugovora s izvođačem očekuje da će CGO Babina gora u svibnju 2026. završiti s probnim radom i početi s redovnim.
-Na lokaciji je formirano gradilište i sada smo u fazi projektiranja za sve ostale faze koje su ključne za sam centar - mehaničko - biološka obrada, uređaj za obradu otpadnih voda i ostale prometne, manipulativne površine, pojasnio je voditelj projekta izgradnje CGO Babina Gora Dražen Babić.
Već ove godine bit će izgrađene četiri pretovarne stanice: u Ogulinu, Slunju, Karlovcu i Otočcu. One će iduće tri godine čekati stavljanje u funkciju Babine gore. U međuvremenu gradovi i općine iz cijele Karlovačke te dijelova Sisačko – moslavačke i Ličko – senjske županije, komunalni će otpad zbrinjavati kao i do sad i pripremati se za novi sustav.
Svoje stanovnike educiraju, ali i pripremaju na poskupljenje odvoza otpada.
Da će zbrinjavanje otpada poskupjeti potvrđuju i u Šibeniku. No, upravo bi cijena mogla postati poticaj građanima da razvrstavaju već kod svoje kuće jer što manje komunalnog otpada pošalju u centar bit će im i niža cijena.
A ako se u međuvremenu nešto ne promijeni, CGO Babina gora kao i svi preostali centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, imat će problema i s otpadnim gorivom.
Iako bi ga bilo dovoljno za proizvodnju pristojne količine električne i toplinske energije, s njim se trenutno ne može ništa, upozorili su Šibenčani svoje kolege s kontinenta.
-Trenutno je politika takva da je otpadno gorivo otpad i mi za njegovo zbrinjavanje moramo plaćati drugima. Mislim da moramo u Hrvatskoj glasno govoriti o potrebi izgradnje energana na gorivo iz otpada jer ovo sve skupa doslovno nema smisla - da mi obradimo otpad, napravimo sirovinu za nekog drugog i još mu platimo da on to uzme. Mislim da je to ekonomska i svaka druga šteta koja nam ne treba, kaže Podrug.
CGO Babina gora je projekt ukupne vrijednosti 43.639.606,61 eura, a EU sufinanciranje projekta iznosi 25.970.188,39 eura.
T.P.
[Foto: KODOS d.o.o.]
