Upravni odbor Proširenog djelomičnog sporazuma o kulturnim rutama Vijeća Europe (EPA) nedavno je obnovio certifikaciju 12 kulturnih ruta Vijeća Europe koje prolaze redovitu evaluaciju, ali je prihvatio i kandidature triju novih, među kojima su dvije u kojima sudjeluje i Hrvatska.
Hrvatska nema članicu na novoj Ruti povijesnih kafea, ali je među osam zemalja koje sudjeluju u Europskoj ruti bajki. Članstvo u toj nedavno certificiranoj ruti potvrdila je Udruga Profesor Baltazar iz Zagreba.
Hrvatska sudjeluje i u Ruti spisateljica koja otkriva više informacija o životu i stvaralaštvu spisateljica na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U tom prestižnom društvu našle su se naše Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka, a njihovim naslijeđem u rutu su uključeni Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke iz Ogulina i Centar za ženske studije s Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke iz Zagreba.
Kulturne rute obogaćuju turističku ponudu i promoviraju čitav niz manjih lokalnih sredina, ali ujedno su izazov istinskim globtroterima koji svoja putovanja ne planiraju prema godišnjim dobima.
Od kako je 1987. Vijeće Europe pokrenulo ovaj program i na svoju listu upisalo prvu kulturnu rutu Santiago de Compostela, broj certificiranih ruta iz godine u godinu raste.
Rute šire popis atrakcija, smanjuju masovni pritisak turista na poznate destinacije i odvode ih na manje poznate lokacije koje imaju svoju ulogu u pričanju zajedničkog europskog kulturnog i povijesnog naslijeđa.
Hrvatska bi svoj popis destinacija na kulturnim rutama mogla i značajno povećati.
Na primjer, tematska ruta ATRIUM - Ahitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u urbanom sjećanju Europe – ruta je koja se bavi arhitekturnom ostavštinom fašizma i socijalizma 20. stoljeća.
U Hrvatskoj uključuje, za sada, Rašu, Labin kao planirana naselja iz vremena fašističke okupacije kasnih ‘30. i '40. i Ubli na Lastovu s pomorskim bunkerom iz jugoslavenskih vremena. U istu rutu je uključen glavni grad Albanije Tirana, talijanski gradovi poput Forlì, Ferrare, Carbonie te Dimitrovgrad u Bugarskoj i regija Iaşi u Rumunjskoj.
Sjajan dodatak ovoj ruti mogla bi biti i mjesta poput Kumrovca, aerodroma Željava, Petrove gore, Visa i niza drugih lokacija sa značajnim civilnim i vojnim arhitektonskim naslijeđem nakon 45 godina socijalizma.
Već nekoliko godina na turističkim forumima Jadransko-jonske strategije u sklopu Interreg ADRION EUSAIR Facility Point projekta, govori se o što većem uključivanju svih 10 zemalja regije u Kulturne rute Vijeća Europe.
O tom rastućem interesu bit će govora i na XI. godišnjem savjetodavnom forumu o kulturnim rutama u Chaniji na grčkom otoku Kreti od 5. do 8. listopada.
Tematsku raspravu na temu turističkih proizvoda na kulturnim rutama ove godine organizira i hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta koje za regiju devet zemalja smještenih uz Jadransko i Jonsko more koordinira temu Održivi turizam.
T.P.
[Foto: Ivanina kuća bajke, Dalibor Čičko, Klesoo photography]
