Zvuk sirene za stanovnike Hrvatske jedan je od vjerojatno najomraženijih jer podsjeća na ratna zbivanja s početka devedesetih.
Dva i pol desetljeća kasnije isti zvuk u Ukrajini vratio je ružna sjećanja, ali i otvorio pitanje kamo se skloniti u slučaju da Rusija iskoristi nuklearno oružje koje je već sada u stanju pune pripravnosti.
O potencijalnoj opasnosti građane bi se, kaže zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice Karlovačke županije Goran Franković, obavijestilo putem sirenskog sustava.
-U slučaju informacija koje bi mogle kao posljedicu mogle imati neku opasnost oglašava se znak za uzbunjivanje nadolazeće opasnosti zvučnim signalom u trajanju od 100 sekundi kombinacije jednoličnog tona od 20 sekundi i 20 sekundi zavijajućeg tona. To se ponavlja tri puta. U slučaju neposredne opasnosti oglasit će se sirene zavijajućim zvukom u trajanju od 60 sekundi. On će se moći ponavljati više puta u jedinici vremena.
A ako se oglasi neki od ova dva zvuka evo što treba napraviti.
-Prilikom uzbune za nadolazeću opasnost građani se moraju informirati prije svega o kakvoj se opasnosti radi i pripremiti se za eventualno sklanjanje ili evakuaciju iz prostora gdje će se ta opasnost dogoditi. To znači da treba uključiti radio uređaje, televiziju, dobiti informacije putem društvenih mreža o tome što se očekuje i što im je činiti. A u kod oglašavanja znaka neposredne opasnosti automatski moraju poduzimati mjere sklanjanja u najbliže sklonište. Tu se, znači, prvo sklanjamo i tek onda tražimo informaciju, pojasnio je Franković.
U Hrvatskoj je 2005. bilo ukupno 1975 izgrađenih skloništa u kojima se može skloniti ukupno 356 536 osoba. Većina skloništa, njih 1743, su skloništa osnovne zaštite tj. takozvana atomska skloništa i dovoljna su za 267 320 osoba. Još 231 sklonište je dopunske zaštite za nešto više od 89 tisuća ljudi i jedno je sklonište pojačane zaštite koje ima tek 75 mjesta.
Atomska skloništa bi trebala imati ulazna vrata koja se mogu hermetički zatvoriti, zatim zračne ustave, prostor za dekotnaminaciju, pomoćni izlaz, prostoriju za skladištenje i pripremanje hrane, opremu, alat, medicinsku pomoć, generator za struju na ručni ili nožni pogon, telekomunikacijske priključke, vodovod i svu opremu za boravak ljudi.
No, nakon Domovinskog rata skloništa u Hrvatskoj su izgubila svoju funkciju, a od kad su na upravljanje data lokalnoj samoupravi odnosno suvlasnicima stambenih zgrada, nerijetko su zapuštena i zaboravljena.
U Rijeci 88 je atomskih skloništa. Uglavnom su izgrađena osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tridesetak atomskih skloništa je u vlasništvu stambenih zgrada, a Rijeka ima i 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme 2. Svjetskog rata.
Kako su za Studio Europa pojasnili u riječkoj gradskoj upravi, Grad Rijeka upravlja s ukupno 113 javnih skloništa, sva su funkcionalna i spremna za prihvat ljudi u roku od maksimalno 24 sata. Skloništa su obilježena, a podatke o lokacijama skloništa imaju i povjerenici civilne zaštite po mjesnim odborima.
S koliko skloništa raspolaže Grad Karlovac odnosno koliko je ukupno skloništa na karlovačkom području te u kakvom su stanju podatak je koji još čekamo.Ono što je ekipa Studija Europa doznala na terenu je stanje nekoliko skloništa ispod stambenih zgrada u najvećem karlovačkom kvartu.
Zbog nebrige suvlasnika u takvom su stanju da ih se ne bi moglo staviti u funkciju za 24 sata.
U atomskom skloništu u zgradi Veleučilišta u Meštrovićevoj ulici ipak sasvim druga priča. Iako je trenutno mjesto u kojem se čuvaju knjige u slučaju potrebe može postati skloništem.
T. Perković
