-Trenutno je 199 četvornih kilometara još ostalo za razminirati. Plan je da se to učini do 2026. godine, rekao je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH Damir Trut za današnjeg obilaska radilišta u Tržiću Tounjskom.
Kako bi Hrvatska do tog roka bila očišćena od mina bit će potrebno još 1,7 milijardi kuna iz državnog, ali i iz proračuna Europske unije.
-Za ovu godinu je planirana Požeško - slavonska županija da se očisti do kraja i da je predamo regionalnoj samoupravi kao županiju bez mina. Prošle godine smo to učinili za Zadarsku županiju, dodao je Trut.
Iako je bila prva županija koja je iz vlastitog proračuna financirala razminiranje jer je u 14 gradova i općina pod minama imala 200 četvornih kilometara, Karlovačka županija još uvijek u 6 općina ima minsko-sumnjivog prostora.
-To su općine Tounj, Josipdol, Plaški, Saborsko, Rakovica i Cetingrad. Najveća površina se nalazi na području općine Plaški. Od svih 38 četvornih kilometara 99,7 su šumska područja, rekla je županica Martina Furdek Hajdin.
Do sada je u razminiranje Karlovačke županije uloženo 430 milijuna kuna, sedam i pol milijuna su vlastita sredstva.
Velikim EU projektom KARST Hrvatskih šuma, do kraja ove godine ta će površina biti upola manja jer bit će razminirano 1.700 hektara najkvalitetnijih šuma na masivu Male kapele.
-Ovo je projekt vrijedan nešto više od 240 milijuna kuna od čega je 230 milijna kuna prihvatljivih troškova od čega će upravo zahvaljujući Operativnom programu "Konkurentnost i kohezija" 85 % sredstava biti sufinancirano europskim sredstvima, naglasio je voditelj projekta KARST Tomislav Lipošćak iz Hrvatskih šuma.
Samo razminiranje šuma u Josipdolu, Plaškom i Tounju vrijedno je 187 milijuna kuna, a preostali novac bit će uložen za 43 kilometra protupožarnih prosjeka te podizanje 210 hektara nove šume hrasta kitnjaka. Trenutno razminiranje traje u Tounju, na 2,6 četvornih kilometara šume.
-U ovom trenutku pronađeno je 81 minsko - eksplozivno sredstvo. Od toga 74 protupješačke mine i 13 pojedinačnih vojnih sredstava - granata, minobacačkih mina i slično. Ovisno o konfiguraciji terena primjenjuju se u razminiranju zakonite metode, a to su ručna metoda, uporaba strojeva ondje gdje se mogu i smiju i koriste se psi za detekciju mina, pojasnio je načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić.
Tounj će tako već ove godine i službeno biti slobodan od mina. Za prvog čovjeka općine koji je upravo u obližnjem minskom polju stradao u Domovinskom ratu, ali i za sve Tounjčane nema bolje vijesti.
-Presretan sam. Morate znati da nije bilo lako sve ove godine. To nam je bila glavna kočnica razvoja općine Tounj, kaže načelnik Ivica Sopek koji sada posebno velike nade polaže na razvoj turizma u ovom kraju.
Inače, Sopek je 1991. stao na minu u šumi koja se upravo razminirava. Zajedno s kolegama iz ZNG-a pokušavao je doći do 21-godišnjeg vojnika koji je ostao ranjen u minskom polju.
-Bila nam je ovo zadnja nada da ćemo ga pronaći, rekao je. Na žalost, nije pronađen.
Nakon Domovinskog rata od mina je poginulo 16 osoba, ranjeno ih je 69, a posljednje stradavanje zabilježeno je prije 13 mjeseci kada su u Saborskom stradali migranti.
Do kraja 2026. sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost minska opasnost bi i u ovoj županiji konačno trebala biti stvar prošlosti.
T. Perković
