Već ovaj tjedan bit će raspisan prvi u nizu od ukupno pet javnih poziva za energetsku obnovu zgrada u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. O tome je bilo riječi na eduaktivnoj konferenciji „Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada" u Predstavništvu Europske komisije u Zagrebu.
- Energetskom obnovom zgrada smanjit će se emisije štetnih plinova, povećati kvaliteta života građana i omogućiti velike uštede na računima za energiju. Poziv za energetsku obnovu stambenih zgrada, o kojem je bilo riječi na današnjoj radionici tek je početak ovog procesa, rekla je viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa.
Natječaja za obnovu za stambene zgrade nije bilo od 2016.
-Što se tiče npr. glavnog projekta za energetsku obnovu zgrade on mora biti ne stariji od 1. veljače 2020., kako je odlučio Europski parlament,
Na ovom javnom pozivu, kojeg će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objaviti do kraja ožujka, u obzir će doći samo neoštećene zgrade i za njih ima 300 milijuna kuna.
-Nakon ovog javnog poziva trebao bi uslijediti još jedan za energetsku obnovu zgrada koje su oštećene u potresu, rekao nam je Tin Bašić, suosnivač portala ZGRADOnačelnik.hr.
-Ova će se mjera energetske obnove zgrada, prema smjernicama europske direktive, nastaviti provoditi i u Republici Hrvatskoj do 2050. godine, dodaje Bošnjak.
Inače, zgrade, a u Hrvatskoj je većina onih starih i trošnih, troše 40 posto energije i odgovorne su za 36 posto od ukupne emisije CO2.
- U Hrvatskoj to konkretno znači: sve zgrade izgrađene do 80-ih godina prošlog stoljeća su energetski potpuno neučinkovite i one su najbolje za energetsku obnovu, pojašnjava Bašić.
-Više od 30 posto zgrada pripada kategoriji s najlošijim svojstvima koje osim navedenog ne zadovoljavaju ni današnje zahtjeve zaštite od potresa i požara, dodala je državna tajnica Bošnjak.
Hoće li Hrvatska uspjeti ostvariti zadani cilj od spomenutih 180 tisuća energetski obnovljenih kvadrata ovisit će dakle o brzini pripreme za povlačenje novca, mogućnosti građevinskog sektora da odradi taj opsežan posao jer rade i na obnovi od potresa, ali i rokovima. Za sad nije poznato ni hoće li se energetsku obnovu morati napraviti u roku od 18 ili 36 mjeseci.
-Jako se toga puno skupilo u "lonac" i sad će iz njega biti teško izvući najbolje jer rokovi još nisu postavljeni. Postoji cilj da se prema procjeni 3 posto zgrada godišnje mora energetski obnoviti, ali na dalekom smo "štapu" od toga, naglašava Bašić.
Od ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Hrvatskoj u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a riječ je o 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima, čak 40,3 % sredstava namijenjeno je investicijama i reformama koje će doprinijeti ostvarivanju klimatskih ciljeva.
Provedba svih programa zelene politike u Europskoj uniji u pet godina teška je 200 milijardi eura.
T. Perković
