U predloženom sustavu svaki birač imao bi dva glasa - jedan za izbor zastupnika u nacionalnim izbornim jedinicama i jedan za izbor zastupnika u izbornoj jedinici na razini Unije. Ova potonja će dati ukupno 28 dodatnih zastupnika zastupljenih geografski uravnoteženo.
Predlažu se obvezne “zebra liste” na kojima se izmjenjuju kandidati i kandidatkinje, da 9. svibnja bude jedinstveni datum europskih izbora, da se svi Europljani stariji od 18 godina smiju kandidirati, obavezni izborni prag od 3,5 % u izbornim jednicama koje daju najmanje 60 zastupnika, mogućnost dopisnog glasovanja, pravo građana da glasaju za predsjednika Komisije na paneuropskim listama.
Europski izborni zakon donesen je 1976. i izmjenjivan 2002. i 2018., iako zadnja izmjena još nije stupila na snagu. No, do sada nije utvrđen jedinstveni izborni sustav primjenjiv u cijeloj Uniji.
Da bi ovaj novi prijedlog u koji je uključen jedinstveni izborni sustav postao novi izborni zakon EU-a, slijedi procedura u kojoj Vijeće mora jednoglasno potvrditi zakonodavnu inicijativu Parlamenta. Zatim se ona vraća u Parlament kako bi zastupnici dali svoju suglasnost prije nego što je sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Pregovori s Vijećem počet će nakon što države članice donesu svoja stajališta.
T.P.
[Foto: Christian Lue / Unsplash]
