SE: Približavamo se izborima kada su dezinformacije jedna od važnih tema, ima li ih već ili je to trenutna prijetnja?
-Izbori su osjetljivo vrijeme, ali i vrijeme važno za demokraciju i važno je osigurati da glasovanje bude sigurno i pošteno, a građane sigurni da je i informativni prostor koji im omogućuje slobodnu raspravu, siguran. Znamo da je bilo pokušaja na nekoliko nacionalnih ili međunarodnih izbora gdje je medijski prostor bio zablaćen ili iskrivljen i ostavljen je dojam da na primjer izbori nisu sigurani ili da su pokradeni, da male skupine nemaju prava sudjelovati u izborima ili su dani lažni podaci o načinu glasovanja. Činjenica je da prijetnja postoji, ali istovremeno puno je mjera na snazi kojima će se osigurati što veća otpornost na dezinformacije. Na razini Europske unije doneseno je mnogo zakona kojima će se omogućiti otporniji demokratski prostor, od zakona o digitalnim uslugama do političkog oglašavanja na internetu, ali i zakon o umjetnoj inteligenciji koji je sada u finalizaciji. Puno se radi s civilnim društvom, medijskim partnerima, ali i institucijama kako bi se bolje analiziralo što je prijetnja, koji su narativi, da osvještavaju ljude i obučavaju kroz medijsku pismenost, osiguravaju sadržaj za učitelje koji onda mogu razgovarati sa svojim učenicima o onome što vide na internetu. Bolje smo opremljeni nego 2019., ali svjesni smo da je ovo uvijek osjetljivo vrijeme.
SE: Tko stoji iza prijetnji, spomenuli ste ih na prethodnim izborima, ima li dokaza tko stoji iza tih prijetnji?
-Teško ih je pripisati. To je nešto za što treba vremena i zahtjeva akademsko istraživanje. Ono što znamo je da nekoliko aktera pokušava zamutiti informacijski prostor. Traže informacije, traže političku korist, traže ekonomsku korist. Također žele ometati mogućnost pružanja demokracije građanima. Dakle, traže polarizaciju ili traže kaos. To mogu biti antidemokratske snage. To mogu biti vanjski akteri koji također žele ometati pravilno funkcioniranje Europske unije ili različitih država članica.
SE: Približava se dvije godine od rata u Ukrajini. Osjećate li neku prijetnju ili očekujete li neko miješanje, možda od Rusije? Jer Rusija se uvijek spominje u smislu mogućih dezinformacija.
-Znamo da je bilo aktivnih dezinformacija podrijetlom od proruskih aktera prije invazije na Ukrajinu koji su u informacijskom prostoru otvarali put za ovu invaziju. Tako da je to točka pažnje za različite države članice EU-a od 2015. kada je i vanjska izborna služba stvorila posebnu, stratešku komunikacijsku radnu grupu. To i dalje ostaje u fokusu. Postojao je poseban odbor u Europskom parlamentu koji je istraživao pitanja miješanja proruskih aktera što je ponovno u centru pozornosti pogotovo nakon medijskih optužbi o potencijalnom špijuniranju. To se trenutno istražuje, ali dakle, doista, to je točka pažnje i znate da je Parlament također već dvije godine daje veliku podršku Ukrajini. Čak smo imali sporazum s Verkovom Naradom o suradnji od 2015. Dakle, Parlament stoji ruku pod ruku s Ukrajinom i naravno to znači da ponekad možemo biti napadnuti.
SE: Imate li kakvu poruku za građane, kako pratiti kampanje i sve informacije, jer se ponekad osjećaju bombardirani s puno informacija, ponekad ne vidite koja je točna, a koja nije. Imate li kakvu poruku s vaše strane?
-Pa, općenito, rekla bih da je najvažnije za građane da koriste svoj glas jer će ga inače iskoristiti netko drugi, i da budu najbolje moguće informirani o tome kako glasati. Dakle, informacije možete naći na europskoj razini na web mjestu izbora elections.europa.eu koje Parlament i druge institucije pružaju. Naravno, postoji mnogo informacija koje pružaju mediji u različitim članicama država koje vam omogućuju također širi pogled na demokratske rasprave koje su u tijeku, daju vam također perspektivu različitih političkih obitelji i što će one tražiti tijekom izbora. Također, obavljen je i važan posao oko provjeravanja činjenica (fact checking). Oni koji ih provjeravaju (Fact checkers) stvorili su regionalne centre za dijeljenje informacija o potencijalnim rizicima povezanim s izborima, kako se oni mogu riješiti i kako provjeriti činjenice. Dakle, provjerite informacije s factcheckerima i savjetujte se. I ja sama sebi i ponekad svojoj djeca kažem za društvene mreže: Samo nemojte pasti na svoje prve emocije, uzmite trenutak, pauzirajte i ako nešto izgleda previše dobro da bi bilo istinito ili previše loše da bi bilo
istinito, možda jednostavno nije istina i ljudi se poigravaju s vašim emocijama kako bi izazvali reakciju od vas. Zato uzmite trenutak, i sami pomalo budite novinar i pitajte tko je autor, što netko pokušava postići ovom porukom i također upozorite kolege i studente oko vas ako ste mlađi građanin. Važno je biti onaj u učionici koji kaže "vidio sam ovu stvar na društvenim mrežama stvarno mislite da je to istina?".
SE: Također se razgovara o novom EU zakonu, kakva je situacija u ovom trenutku i postoje li neke zemlje koje se protive tome?
-Zakon o umjetnoj inteligenciji sada je na korak do završetka. Postignut je sporazum koji je sada zaključen između pregovarača Europskog parlamenta i Vijeća koje je predstavila belgijsko predsjedništvo. Također je glasovano u odboru u Parlamentu, tako da sada stvarno ide na plenarnu fazu da bude usvojen i dovršen. Ova zakonodavna mjera zabranit će najstrašnije prakse za građane - prepoznavanje lica na ulicama ili u bolnicama ili u školama. Također će štiti rad kreatora sadržaja u EU, ali ih i prisiliti na označavanje onih koji su izrađeni umjetnom inteligencijom. No, to je i zakon koji čuva mogućnost korištenja umjetne inteligencije na primjer za unapređenje procesa zaštite okoliša ili unapređenje procesa u inženjeringu ili u konkurentnosti. Zakonom se postiže ravnoteža između crvene, narančaste i zelene zastave za korištenje umjetne inteligencije. Znamo da neće stupiti na snagu prije europskih izbora.
Ipak, vidjeli smo nekoliko platformi koje su se obvezale pridržavati glavnih aspekata ovih pravila do izbora tako da je ljudima već predstavljeno označavanje AI sadržaja tako da znaju razliku između fotografije, iskrivljene slike ili videa i deep fakea. AI ili znate, da su ljudi na Facebooku ili Twitteru informirani o što se događa.
Što bi mogla biti najveća razlika između ovih i prošlih europskih izbora?
-Po mome mišljenju, ovi izbori dolaze u vrlo važnom trenutku. Održat će se s ratom na vanjskim granicama Europske unije, nakon pandemije u kojoj je EU morala vrlo brzo reagirati, s golemim planom obnove i pitanjima konkurentnosti, ali i izazovima klimatskih promjena s kojima se treba uhvatiti u koštac na najbolji način kako bi mogli imati poštenu i proporcionalnu tranziciju gospodarstava. Tako da ovi izbori dolaze u vrijeme kada je puno toga u pitanju pa je zato važno da svaki građanin sudjeluje.
Razgovarao: Miho Dobrašin
[Foto: EP / SE]
