Europski izbori u Hrvatskoj će se održati 9. lipnja i iz naše zemlje će se birati 12 zastupnika. U novom, 10. sazivu Europskog parlamenta bit će izabrano ukupno 720 zastupnika.
Kampanja Europskog parlamenta, naglasila je Ljubić Kutnjak, je nestranačka i provodi se decentralizirano u svih 27 država članica pod motom "Iskoristi svoj glas".
-U nju planiramo uključiti partnere iz javnog i privatnog sektora te brojna poznata lica kroz čije aktivnosti naše poruke mogu doći do što većeg broja ljudi, dodala je.
Predstavila je i digitalnu platformu Zajednoza.eu koja povezuje korisnike na lokalnoj i europskoj razini, nudi informacije o događanjima vezanim uz europske izbore te promiče aktivno građanstvo i interes za javne politike.
Na prošlim izborima 2019. izlaznost u EU bila je 51 %, što je najviša razina od 1994. godine. U Hrvatskoj je ona iznosila 25,5 % što je porast od 5 postotnih bodova u odnosu na 2014. godinu. U odnosu na europske izbore 2014. izlaznost je rasla u 19 članica, među kojima je bila i Hrvatska. Najveći skok zabilježen je u Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj, te u Slovačkoj i Češkoj, gdje je izlaznost tradicionalno vrlo niska.
-Prema podacima posljednjeg istraživanja Eurobarometra, interes za EU izbore je veći nego uoči prethodnog ciklusa pa je tako 53 % ispitanika u Hrvatskoj reklo da bi vjerojatno izašli na glasanje da su izbori idući tjedan, rekla je Ljubić Kutnjak.
Važnost europskih izbora možda najbolje oslikavaju brojke jer između 60 % i 80 % zakona čija pravila postaju obvezujuća u Hrvatskoj odlučuje se upravo u Europskom parlamentu.
U 9. sazivu u EP-u su dominirale teme iz područja digitalne i zelene tranzicije, ekonomskog oporavka, sigurnosti, zdravlja, ravnopravnosti. Kroz postupak suodlučivanja usvojeno je više od 330 zakona, a u tijeku je rad na njih oko 140. Još se očekuje konačno glasanje o aktu o umjetnoj inteligenciji, paktu o azilu i migracijama, suzbijanju nasilja nad ženama. Do kraja ovog saziva preostale su još tri plenarne sjednice, a Parlament se raspušta 25. travnja.
Europski izbori će se održati od 6. do 9. lipnja, a rezultati neće biti poznati dok se ne zatvori i posljednje biralište u EU, 9. lipnja. Toga dana na birališta bi trebali i hrvatski državljani međutim još uvijek se čeka predsjednika RH da raspiše izbore. Krajnji rok da to učini je 9. travnja.
Kandidature će se u Hrvatskoj predavati do 23. travnja u ponoć. Koliko će lista i kandidata biti na jednom velikom glasačkom listiću teško je prognozirati. Potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva Josip Salapić je podsjetio kako je na europskim izborima prije 5 godina u Hrvatskoj bilo 396 kandidata na 33 liste.
Predizborna kampanja trajat će više od mjesec dana, sve do 7. lipnja, a onda će dan prije izbora uslijediti predizborna šutnja.
U DiP-u se, kaže Salapić, zalažu za njeno ukidanje jer kršenje na društvenim mrežama više ne mogu spriječiti.
Najavio je kako ćemo "jednoga dana dobiti manji glasački listić" za europske izbore, a na pitanje kada ćemo u Hrvatskoj moći glasati digitalnim putem je rekao:
-Na Hrvatskom saboru je da odredi zakonodavni okvir za izbore. Razmišlja se o modernizaciji u okviru zakona koji imamo. Raspravljali smo o glasačkoj kutiji, kako bi ona trebala izgledati s obzirom na europska iskustva, isto tako i na glasački listić. O digitalnom glasanju mi ne odlučujemo već zakonodavac. Postoje razne rasprave oko toga zbog sigurnosti sustava, zbog kibernetičke sigurnosti koja se na razini Europske unije dosta razmatra. Naš sustav mora biti dobro zaštićen od toga s obzirom na tehnologiju koja postoji i ne bi bilo dobro da mi nismo spremni kibernetički biti zaštićeni, da netko hakira sustav i da nečiji glas nije stvarna volja naših birača nego nekoga tko ima moderniji sustav. Za ovih pet godina će sigurno biti promjena i modernizacije, ali ne znam hoće li biti baš takvo pravo glasa, rekao je Salapić.
S obzirom na sve glasnije najave o tome da će parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti već početkom svibnja, što otvara mogućnost preklapanja dviju predizbornih kampanja, Salapić je naglasio kako je DiP spreman i za takav scenarij, ali da probleme ne očekuju. DiP se, prema njegovim riječima, za super izbornu godinu priprema od prošlog ljeta.
Europski, parlamentarni i predsjednički izbori u istoj godini u Hrvatskoj će se dogoditi prvi put. Osim što će se od birača tražiti da izađu na izbore i preuzmu odgovornost za demokratske procese u EU i državi, ovi će izbori biti i skupi. Porezne će obveznike koštati oko 25 milijuna eura.
Na razini Europske unije, izbori za Europski parlament koštat će točno 9 centa po građaninu s pravom glasa odnosno ukupno 37 milijuna eura.
-Ono što bih ja volio poručiti je da naša slika prema zastupnicima u Europskom parlamentu iz Hrvatske ne bude samo njihova plaća nego njihova uloga u klubovima političkih stranaka i grupacija kojima pripadaju i u tome koliko je sredstava od 2013. do 2024. godine kroz rad naših eurozastupnika došlo u Republiku Hrvatsku, naglasio je Salapić.
Sve inforamcije o europskim izborima u Hrvatskoj može se pronaći na stranici DiP-a, ali i Ureda Europskog parlametna u Hrvatskoj.
Nakon što Europljani izaberu svoje predstavnike, novi saziv EP-a bit će konstituiran od 16. do 19. srpnja, izabrani predsjednik i potpredsjednici te brojčani sastav stalnih odbora. U rujnu će započeti procedure za izbor predsjednika Europske komisije, a do kraja ove godine i ova bi europska institucija trebala u cjelosti biti formirana.
T.P.
