Vjerojatno nikome nije teško zamisliti kako policiji umjesto fizičke pokazuje digitalnu osobnu ili vozačku dozvolu ili iz udobnosti svoga doma otvara račun u banci, renta automobil, upisuje fakultet, prijavljuje svoje novorođenče u knjigu rođenih ili na izborima glasa elektroničkim putem.
Ono što je u npr. Estoniji već odavno stvarnost, u ostatku Europske unije tek se treba uvesti. Zbog toga je u Europskom parlamentu donesen spomenuti Zakon o europskom digitalnom identitetu koji predviđa da svaka država članica za svoje građane izradi mobilnu aplikaciju i ponudi im digitalni novčanik.
U moru već postojećih virtualnih novčanika koje pružaju velike privatne platforme, ovi državni pružat će građanima veću digitalnu sigurnost i jasan uvid u to što se radi s njihovim podacima.
-Znate jako dobro da se naši osobni podaci zloupotrebljavaju i monetiziraju, da se na njima jako dobro zarađuje. Samo zbog jednog odlaska na neku web stranicu bit ćemo agresivno izbombardirani ciljanim oglašavanjem. Europski parlament i Europska komisija su smatrali da država treba ponuditi alternativu u tim predatorskim praksama, rekla je danas u Kući Europe u Zagrebu hrvatska europarlamentarka Romana Jerković (SDP / S&D).
Korištenje europskog digitalnog novčanika bit će dobrovoljno. Vlasnik novčanika će u svakom trenutku odlučivati koju količinu podataka žele dijeliti i s kim, i on neće zamijeniti već postojeće platforme poput u Hrvatskoj e-Građana.
Iako će se izgledom razlikovati od države do države, svi će digitalni novčanici imati iste tehničke specifikacije i bit će sigurni za korištenje, a osobi podaci građana bit će zaštićeni čak i ako izgube mobitel.
-Čak i tada neće biti tako lako ući u digitalni novčanik jer će postojati zaštite - PIN, biometrijski podaci - ali nakon toga to se mora prijaviti nadležnom tijelu kako bi ga stavilo izvan funkcije i zatražilo novi, baš kao kad izgubite osobnu iskaznicu ili bankovnu karticu, pojasnila je Jerković.
Izrada prototipa digitalnog novčanika našu će državu skupo koštati, ali paralelno će se modernizirati javnu upravu.
- Da imamo bolje razvijeni nacionalni identifikacijski sustav i moderniju državnu administraciju taj bi nas postupak izrade prototipa digitalnog novčanika puno manje koštao. Naš sustav je danas jako fragmentiran i jako rascjepkan, imamo registre - porezne, zdravstvene, ovakve, onakve, ali oni između sebe uopće ne komuniciraju, nisu uvezani, a digitalni novčanik će pomoći da se to konačno dogodi. Dakle, poanta je u modernizaciji javne uprave
A onda možda počnemo ostvarivati i uštede poput Estonije.
-Estonija, koja je svjetsko tehnološko čudo, koja je u 30 godina postigla da 99 posto usluga i prava koje proizlaze iz države građani mogu ostvariti online. Ne može se samo razvesti i vjenčati online, sve se drugo može. Poznato mi je da je Estonija zbog elektronskih potpisa na godišnjoj razini uštedela, a i dalje štedi, 2 posto svog BDP-a, naglašava Jerković.
Europska komisija razvija prototip digitalnog novčanika i pojedina rješenja bit će ponuđena državama članicama kako bi im se olakšalo izradu vlastite verzije. Zbog toga ju još i više čude najave koje se pojavljuju medijima o tome da će naša država uložiti više od 2 milijuna eura u e-Građani mobilnu aplikaciju.
-Ovo je potpunosti u neskladu s europskim Zakonom o digitalnom identitetu koji podrazumijeva da se digitalni novčanik razvija, a treba se razvijati da bi bio interoperabilan. Dakle, neki drugi, paralelni sustavi od više od 2 milijuna eura su mi vrlo čudni.
Jerković ipak optimistično predviđa kako će Hrvatska svoj digitalni novčanik predstaviti građanima krajem 2025.
T.P.
