Za Hrvatsku to znači novih 450 km željezničkih pruga npr. istarske i podravske dionice pruga, 430 km cesta npr., Zagvozd - Imotski – DG, 8 novih luka - Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split i 5 novih urbanih čvorova -Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split.
Republika Hrvatska time ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.
Ovim se zemlju dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove u - željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Uz to, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.
Trenutno važeća TEN-T Uredba, koja je donesena 2013. odnosno prije ulaska Hrvatske u EU, uključuje dio od Rijeke preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom (željezničko-cestovni Mediteranski koridor) te riječni Rajna Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod).
-Izborili smo i da se Dalmacija uvrsti u TEN-T koridore! Uredbom je obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže. Rijeka će se nalaziti na tri koridora. Stvaramo pretpostavke za nastavak velikih ulaganja u razvoj prometne infrastrukture i povezanost Hrvatske, izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
-Ovo je stvarno povijesni dan za Hrvatsku, naš prometni položaj i infrastrukturu jer nas očekuju još veća i snažnija ulaganja u cjelokupni prometni sustav. Položaj na TEN-T mreži otvara nam vrata za EU financiranje i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili na taj način zastupljeni. Ovime su konačno Split, Dalmacija i Slavonija, cestovno i željeznički prepoznati i sada se nalaze na Osnovnoj mreži EU prometne karte, ali i dio pruga kroz Istru i Podravinu kroz Sveobuhvatnu mrežu, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Obveza EU-a je dovršiti velike projekte prometne infrastrukture, na temeljnoj TEN-T mreži do kraja 2030. i na sveobuhvatnoj mreži do kraja 2050., usmjerene na uklanjanje uskih grla i prometnih veza koje nedostaju. Kako bi se ubrzalo pokretanje projekta, pregovarači su dogovorili međurok od 2040. godine.
Elektrificirane željeznice u osnovnoj TEN-T mreži kretat će se brzinama od 160 km/h za putnički željeznički i 100 km/h za teretni promet te prelaziti unutarnje granice EU-a u prosjeku za manje od 25 minuta do kraja 2030. Osim toga, željeznice EU-a morat će migrirati na europski standardni nazivni kolosijek (1435 mm) i do kraja 2040. prijeći na jedinstveni sustav upravljanja prometom.
Postignuti politički dogovor EP-a i Vijeća sada se mora službeno usvojiti. Nakon što Europski parlament i Vijeće dovrše taj postupak, nova pravila bit će objavljena u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu 20 dana kasnije.
Pokretanje nove mreže TEN-T i njezinih devet novih europskih prometnih koridora bit će ključna tema na Danima povezivanja Europe u Bruxellesu od 2. do 5. travnja 2024., vodećem događanju o mobilnosti u Europi.
T. Perković
[Foto: MMPI]
