-Imamo pet puta manje ugrađenih sunčanih elektrana po stanovniku od Slovenije, imamo 20 puta manje od jedne Nizozemske koja je prva. Možemo reći da je situacija loša, ali i da, kako volimo reći, imamo veliki potencijal za napredak, rekao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatsku agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
Ravnatelj REGEA-e Julije Domac je pak naglasio kako je sada u Hrvatskoj došlo do "uzleta solarnih elektrana".
-Iduće godine bi mogli doći do 4,4 - 5 posto. Jedna velika Belgija je već došla do 15 posto, a znamo koliko više sunčanih sati mi imamo, istaknuo je Domac.
Priručnik je izradio specijalizirani portal ZGRADOnačelnik.hr, s partnerima: Udrugom gradova, REGEA-om, Zelenom energetskom zadrugom, Gradom Zadrom, Gradom Karlovcem i Zakladom Konrad Adenauer i uz podršku Europske komisije i Fonda za zaštitu okoliša. Namijenjen je lokalnim upravama jer one, kako je rečeno, imaju ključnu ulogu u dekarbonizaciji zemlje.
-Priručnik će sigurno pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave da počnu pripremati te projekte i na taj način izazovu jedan pozitivan pritisak na cijeli sustav da se stvari brže dešavaju, pojašnjava Šegon.
-Svi mi koji smo proveli takve projekte možemo dijeliti svoja iskustva i znanja drugima. Ne treba izmišljati toplu vodu, među gradovima treba postojati element suradnje i prenošenja iskustava, kaže gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.
Karlovac jedan od svijetlih primjera navedenih u priručniku. Projektom SolariKA na krovove svojih 14 vrtića, škola i Hostela u Selcu postavio je solarne elektrane.
-Ukupna postavljena snaga je 4,5 megavata, uštede su prosječno 62 posto s tim da je cijeli projekt koncipiran da se proizvodi električna energija za vlastite potrebe, pojašnjava Mandić. U ovoj godini nova solarna elektrana bit će postavljena i na krov karlovačke gradske uprave također europskim sredstvima.
Ono što je posebno zanimljivo jest da, u odnosu na Dalmaciju, kontinentalna Hrvatska za sad prednjači po iskorištavanju Sunca.
-Zadar ima 256 sunčanih dana u godini, a praktički je Opća bolnica Zadar prva javna zgrada koja je ovih dana, u sklopu ukupne energetske obnove, pustila u rad solarnu elektranu, kaže Darko Kasap, pročelnik u Gradu Zadru.
Primjer Grada Nina, koji nema ugrađene sunčane elektrane na objektima u svom vlasništvu jer se većina nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne jezgre, ukazuju i na dodatni problem - solarne elektrane nisu dozvoljene na zaštićenim objektima. Grad Karlovac je i tome doskočio. U sklopu cjelovite obnove zgrade Hrvatskog doma koju financira Ministarstvo kulture, na krov će biti postavljeni solarni crijepovi.
-Očekujemo da će Hrvatski dom proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe. Otvorit će se i pitanje grijanja, dizalica topline i Hrvatski dom će opet biti primjer za neke druge objekte ne samo u Karlovcu nego i u cijeloj Hrvatskoj, kaže gradonačelnik Mandić.
Ciljevi dekarbonizacije u EU su do 2050. postati klimatski neutralni te osigurati da do 2030. godine 40 posto energije dolazi iz obnovljivih izvora. Novca za zelenu tranziciju ima u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji je Hrvatskoj proširen na ukupno 10,3 milijarde eura, s dodatnih 4,4 mililardi eura upravo za prijelaz na čistu energiju.
No, ta sredstva treba potrošiti do sredine 2026., a pred Hrvatskom je velik posao jer mora riješiti niz prepreka - od imovinsko pravnih odnosa, energetski učinkovite obnova zgrada, povlačenja EU novca i osiguravanje vlastitog financijskog udjela. Nedostatak radne snage bit će samo jedna u nizu prepreka za brzu realizaciju zelenih projekata.
-Treba napraviti sve preduvjete. Prvenstveno naša mreža, ta mrežna infrastruktura, a HEP ODS je tu glavni za distribuciju, HOPS za prijenosnu mrežu, mora biti dovoljno ojačana kako bi se moglo uopće priključiti sunčane elektrane. Mi možemo imati najbolja pravila, pravilnike, zakone i podzakone međutim ako se to ne može fizički priključiti bez da uzrokuje probleme onda to nije dobro, upozorio je zamjenik ravnatelja REGEA-e Velimir Šegon.
-Jako je bitno da shvatimo kako mi kao građani i cijelo društvo, moramo participirati u toj energetskoj tranziciji, inače se neće desiti, rekla je Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj.
Država trenutno još radi na novom programu potpora za obnovljive izvore energije, pa se poziv Fonda za zaštitu okoliša očekuje tek u drugoj polovici ove godine.
T.P.
[Foto: Isaac Carvalho / Unsplash]
