-U prosincu smo 2023. godine i zapravo smo došli do kraja. Ovo je zadnji mjesec provedbe projekata i malo nestvarno izgleda da smo danas već tu i da je prvih 10 godina članstva iza nas. Ako ćemo po nečemu pamtiti ovih 10 godina, uz brojne pogodnosti i koristi od našeg članstva, onda je to zasigurno po brojnim, europskim projektima i brojnim ulaganjima iz europskih fondova koji su realizirani u svim krajevima Lijepe naše. Nema kraja Hrvatske u kojem se nešto nije realiziralo, gdje nije došla ona dobro nam poznata ploča na kojoj piše "Sufinancira Europska unija", rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić na uvodnoj konferenciji.
Ističe kako je u 10 godina građen sustav za provedbu fondova te su podignuti institucionalni kapaciteti koji sada služe i za korištenje nove perspektive.
-U 10 godina raspisani su svi natječaji, ugovoreni svi poslovi i sva sredstva na kraju realiziraju, naglasio je Erlić.
-Od ukupno dostupne omotnice sredstava vrijedne 12 milijardi eura na današnji dan imamo preko 13 milijardi odobrenih zahtjeva za nadoknadom sredstava koje plaćamo i pravdamo do lipnja 2024. To nas stavlja u poziciju da možemo kazati da smo uspjeli, da smo potrošli sva sredstva i da ćemo opravdati sva sredstva prema Komisiji iz naše prve pune financijske perspektive. To je priznanje svima nama ovdje, rekao je Erlić i čestitao županijama, gradovima i općinama na uspješno provedenim projektima.
Korištenje europskih fondova, posebno onih kohezijskih, promijenilo je Hrvatsku na bolje i ubrzalo njen razvoj. Premijer Andrej Plenković ipak naglašava kako će se napravljeni iskoraci mjeriti tek za sedam godina.
U novoj perspektivi Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 25 milijardi eura - 15 milijardi iz višegodišnjeg financijskog okvira i još 10 milijardi iz instrumenta EU iduće generacije te već iskorištenih milijardu eura iz europskog Fonda solidarnosti.
-Ovo cijelo desetljeće moramo iskoristiti da 2030. svi zajedno podvučemo crtu i pogledamo na Hrvatsku prije i poslije članstva. Taj trenutak još nije danas. To sam uvjeren, po svemu što znam i što vidim i gledam. Treba nam još nekoliko godina snage, sazrijevanja, iskustva pa čak rutine i selektivnosti u onome što radimo kako bismo zaista zajednički uradili sve na ravnomjernom regionalnom razvoju zemlje, rekao je Plenković.
Upozorio je kako Hrvatska u novom razdoblju zato mora pažljivo definirati razvojne prioritete, ali i najavio kako će nakon parlamentarnih izbora 2024. pred novom Vladom i Saborom "biti zadatak revizije Nacionalne razvojne strategije".
-Mi smo već danas uočili da su ciljevi o kojima smo pisali i procjenjivali ih pred nekoliko godina sada već zreli za reviziju. Naime, Hrvatska ih ostvaruje brže i učinkovitije nego što smo tada planirali, naglasio je Plenković dodavši kako je želja do 2030. stvoriti jednake šanse u svim hrvatskim županijama i gradovima.
-Moramo uhvatiti korak, to je ono što radimo i čemu doprinose vaši projekti, poručio je Plenković.
Projekti bez kojih se danas Hrvatsku ne može zamisliti sinoć su dobili nagrade: treće mjesto pripalo je Malom rimskom kazalištu u Puli, drugo, elektrovlakovima Hrvatskih željeznica, a prvo mjesto Pelješkom mostu, projektu Hrvatskih cesta.
Premijer je uručio i prve ugovore za četvrtu fazu projekta Zaželi, ukupno 36 ugovora ukupno vrijednih 37 milijuna eura, te sporazume za 22 ITU hrvatska grada za čije projekte je osigurano 680 milijuna eura.
T.P.
