Kada su Europsku uniju osnovale 1958. godine Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska čekalo se 15 godina na priključenje Danske, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.
- Sretni smo zbog novog zamaha u Bruxellesu, zbog zamaha u glavnim gradovima zemalja članica - rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović u četvrtak u Bruxellesu na samitu "EU - Zapadni Balkan".
O proširenju se nanovo razgovara zbog rata Rusije i Ukrajine, koji ulazi u treću godinu, te zbog posljedične želje Bruxellesa i Moskve da prošire svoj utjecaj.
- Ovo je novi trenutak u kojem konačno vidimo da postoji apetit za novim članicama - dodao je Milatović.
Crna Gora, zemlja sa 624.000 stanovnika, započela je postupak pristupanja Europskoj uniji još 2012. godine. Od tada je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a zatvorila tri, čime je najdalje odmakla od svih kandidata za članstvo. U nadolazećim mjesecima očekuje zatvaranje još nekih poglavlja što bi značilo da je uskladila dodatne zakone i pravila s onima u EU.
Milatović, bankar koji je na čelu stranke "Europa sad!" postao lani predsjednik Crne Gore, smatra stoga da bi njegova zemlja trebala postati članica u idućih pet godina. Do kraja madata povjerenice Kos.
- Optimist sam - naglasio je.
Milatović je precizirao da bi Crna Gora trebala postati 28. članica EU-a do kraja 2028.
- To je možda ambicozan cilj, ali i realističan jer je Crna Gora predvodnica u proširenju - rekao je 38-godišnji predsjednik.
Ideja da uđe samo Crna Gora ne sviđa se Srbiji, zemlji gdje također dugo traje pristupni postupak.
Ana Brnabić, bivša premijerka Srbije i sadašnja predsjednica parlamenta u Beogradu, smatra da se zemlje na "Zapadnom Balkanu" ne bi trebale međusobno natjecati u pristupanju Europskoj uniji nego se podupirati.
- Narativ o predvodnicima i onima koji zaostaju bit će u konačnici loš za 'Zapadni Balkan' jer mi smo jako emotivni, ali i jako konkurentski nastrojeni ljudi na tom području - rekla je. - Poticati jedan dio, a obeshrabrivati drugi nije dobar. Zapadni Balkan bi kao cjelina trebao ući u EU - istaknula je Brnabić.
Smatra da u EU prvo treba ući "Zapadni Balkan", a onda ostali kandidati poput Moldavije, Ukrajine i Gruzije.
Povjerenica za proširenje Kos poručila je da će se pristupni postupak temeljiti na rezultatima ispunjavanja kriterija, poštivanju demokracije i vladavini prava. A kada zemlja napravi napredak da joj se uzvrati ravnopravno za "taj napor".
- Nadam se da će do kraja mog mandata jedna ili više zemalja ispuniti sve uvjete za ulazak - rekla je Kos tijekom svog prvog govora u ulozi povjerenice.
No, kada zemlja i ispuni uvjete Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, mora dobiti i podršku svake od 27 zemalja članica.
Zemlje članice Estonija i Hrvatska su stoga poručile kandidatima da priguše entuzijazam oko brzog ulaska u EU.
- Ne volim jake izjave jer nakon njih obično slijedi razočaranje - rekao je Urmat Paet koji je od 2005. do 2014. bio ministar vanjskih poslova Estonije. Naglašava da nije trebalo govoriti niti da će Ukrajina, zbog rata s Rusijom, postati sada članica EU-a.
- Moramo biti realistični kada govorimo o proširenju jer jedna zemlja može blokirati puno toga zemlji kandidatu - podsjetio je Urmat koji je trenutno član odbora Europskog parlamenta zaduženog za vanjsku politiku.
Estonija je ušla u EU prije 20 godina, a zajedno s Latvijom i Litvom je neprijateljski nastrojena prema Rusiji. Tim zemljama se ne sviđa što Srbija nije uvela sankcije Rusiji. Hrvatskoj vladi se to također ne sviđa, a uz to ima neriješene sporove sa Srbijom oko osoba nestalih za vrijeme rata od 1991. do 1995. te Crnom Gorom oko granice, imovine iz vremena Jugoslavije, sudjelovanja u ratu i političkih deklaracija.
Bivši hrvatski ministar rada i EU fondova Marko Pavić, HDZ-ov zastupnik u hrvatskom parlamentu, bio je u publici tijekom samita "EU-Zapadni Balkan". Imao je potrebu uključiti se u raspravu pa je zatražio mikrofon.
- Hrvatska podržava proširenje, ali moramo biti realni jer se o proširenju jednoglasno odlučuje - rekao je nakon što je došao red na pitanja i komentare iz publike. Napomenuo je da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini da EU s njom nedavno otvori pristupne pregovore.
- Ali važna je vladavina prava - napomenuo je.
Upitan od strane Studio Europe je li time htio poručiti da će Hrvatska blokirati postupak sa Srbijom i Crnom Gorom dok ne riješi te sporove, odbio je precizirati.
- Ja sam samo rekao da je potrebno odobrenje svih zemalja - odgovorio je.
Crnogorski predsjednik Milatović podsjetio je da su Sjevernu Makedoniju politički blokirale Bugarska i Grčka, zbog međusobnih otvorenih pitanja, usprkos ispunjavanju kriterija na kojima inzistira EU. Smatra da ne bi bilo dobro da se to radi Crnoj Gori.
- Crna Gora može biti primjer da je proširenje i dalje živo - naglasio je podsjetivši da više od 11 godina nije bilo proširenja.
Kao olakotne okolnosti svoje zemlje naveo je da već koristi euro kao valutu, da je uspjela "zatvoriti pregovore koje drugi nisu", te da je u vojnom NATO savezu čime je uskladila vanjskopolitičku politiku s drugim zemljama EU-a.
- Mi možemo biti primjer da se reforme isplate. Ne želimo čekati druge koji nisu toliko uspješni - rekao je Milatović.
Srbija ovaj tjedan nije dobila zeleno svjetlo za otvaranje tzv. klastera 3, skupine od osam poglavlja. Među tim poglavljima su ona koja se odnose na medije, gospodarsku i monetranu politiku, socijalnu politiku, obrazovanje i industriju.
Europska komisija je u svom izvješću o napretku ocijenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje tog klastera, ali da bi se to dogodilo potrebna je suglasnost svih zemalja članica.
Predsjednica srpskog parlamenta Brnabić smatra da to blokiranje nekih zemalja nema veze s ispunjavanjem kriterija nego geopolitičkom situacijom.
- Postupak pristupanja bi trebao biti temeljen na ispunjavanju kriterija, ali on se temeljen na politici - izjavila je. Napomenula je da je Srbija još prije četiri godine ispunila kriterija za otvaranje klastera 3.
- Ponižavajuće je kada stalno ponavljaju da je to proces temeljen isključivo na ispunjavanju kriterija. Ljudi nisu glupi - naglasila je.
Posljednji klaster Srbija je otvorila još 2021. Od tada je njen put prema EU zaustavljen.
Rusija je izvela invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., a Srbiji je rečeno da će u lipnju ili srpnju te godine otvoriti klaster 3.
- Znate li što se tada dogodilo? Počeo je rat u Ukrajini, stvari su se promijenile, a mi taj klaster nismo otvorili niti nakon četiri uzastopna izvješća o napretku u kojima je Europska komisija predložila zemljama EU-a da ga otvore - rekla je Brnabić.
Srbija je jedina europska zemlja, uz Tursku i Bjelorusiju, koja nije uvela sankcije Moskvi.
Estonac Paet kaže da je normalno da se pristupni postupak temelji na politici, a ne samo na ispunjavanju kriterija. Objašnjava da sve vlade odlučuju o proširenju EU-a i da su njihove odluke političke, pri čemu uzimaju u obzir javno mnijenje u tim zemljama.
- Najveći problem za zemlje EU-a je trenutno ruski rat protiv Ukrajine - smatra taj političar čija baltička zemlja graniči s Rusijom.
Brnabić kaže da Srbija ne treba imati usklađenu vanjsku politiku s EU-om jer trenutno nije članica EU-a.
- Da, jednom kada ste zemlja članica morate u potpunosti uskladiti vanjsku i sigurnosnu politiku, ali mi to sada nismo - rekla je. Dodala je da je trgovinska razmjena između Srbije i Rusije mala, ali da se namjerno potencira priča o izostanku sankcija.
Napomenula je da je Srbija unatoč tome "jasno osudila invaziju Rusije kao akt agresije" i "jasno rekla da je to kršenje međunarodnog prava" te je zajedno s EU-om glasala o izbacivanju Rusije iz nekih međunarodnih institucija poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
- Vrijednosti Srbije su stoga 100 posto jednake onima Europske unije - ustvrdila je.
Optužila je istovremeno EU da Srbiji ne odobrava novac, ali joj istovremeno brani da ga posuđuje od Kine.
- Taj smiješni postupak mora prestati snažnom i hrabrom odlukom - upozorila je Brnabić u Bruxellesu. Smatra da Europska komisija "jako dobro radi svoj posao" i "ispunjava obećanja", ali da ona ne može raditi posao zemalja članica.
U Srbiji je drastično pala podrška stanovnika pristupanju Europskoj uniji.
Povjerenica za proširenje Kos poručila je da idućih pet godina neće odlaziti samo u glavne gradove zemalja kandidata nego i u sela te izolirana područja. Ondje će uvjeravati ljude da im je bolje biti u EU.
To će raditi jer "u Bruxellesu postoji jedinstvo oko izgradnje veće i snažnije Europske unije".
- Tražit ću od vas jednako jedinstvo u vašim zemljama - poručila je Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, BiH, Moldaviji, Ukrajini, Gruziji, Kosovu i Turskoj. Upozorila je da pristupanje Europskoj uniji "iziskuje veliki napor čitavog društva".
- Nacionalne vlade ne mogu same obaviti posao. To mora biti nacionalni projekt - napomenula je. - Trebaju mu doprinijeti parlament, opozicija, civilno društvo, svaka regija, grad, selo i svaki stanovnik - zaključila je.
Samit "EU-Zapadni Balkan" organizirao je think-tank "Friends of Europe" (Prijatelji Europe). Ta organizacija sa sjedištem u Bruxellesu organizira rasprave vezane za Europsku uniju.
Samit je uvod u međunarodni samit istog imena koji će se 18. prosinca održati u Bruxellesu, a na kojemu bi trebali sudjelovati lideri iz EU-a i zemalja "Zapadnog Balkana".
Iz Bruxellesa Miho Dobrašin
