Iz valonskog grada Monsa vlakovi su nekoć prevozili ugljen iskopan u lokalnim rudnicima. Danas, međutim, prevoze mlade ljude u potrazi za poslom na sjeveru.
Marie-Kristine Vanbockestal, direktorica zavoda za zapošljavanje u Valoniji, bila je mlada kada je iz zahuktalih tvornica sukljao crni dim.
-Mi smo tada bili bogatija pokrajina, kaže 68-godišnja Vanbockestal u Monsu, gradu uz granicu s Francuskom. -No vlada Valonije nije gledala dalje u budućnost. Trebalo joj je puno vremena da shvati kako je teška industrija gotova. Da je potrebno raditi na preobrazbi gospodarstva, dodaje.
U Valoniji, gdje se govori francuskim jezikom, stopa nezaposlenosti iznosi 13,4 posto dok je u nizozemskom govornom području Flandriji ona 6 posto. Flamanske nacionalističke stranke već godinama zagovaraju nezavisnost Flandrije čije renesansne katedrale privlače strane turiste, luka Antwerpen trgovce, a kompanije za istraživanje i razvoj investitore.
-Valonija se možda ne oporavlja dovoljno brzo, ali sada već imamo brojne male kompanije, ulažemo u istraživanje i razvoj, start-up kompanije i obuku ljudi, napominje Vanbockestal u centru za obuku radnika FOREM.
Centar je smješten u predgrađu Monsa, uz autocestu prema glavnom gradu Bruxellesu. U posljednjih 20 godine u njega je uloženo 6,3 milijuna eura od čega 3,3 milijuna iz EU fondova. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, svojom kohezijskom politikom nastoji smanjiti nejednakosti između siromašnih i bogatih regija.
-Naše istraživanje je pokazalo da neke regije diljem Europe i dalje zaostaju u razvoju, kaže političarka Nathalie Sarrabezolles. -Kohezijska politika nam je potrebna da približimo slabije razvijene regije onim razvijenijima, napominje ta članica francuskih socijalista i izvjestiteljica Europskog odbora regija i gradova, tijela koje u Bruxellesu zastupa interese regija.
Europska komisija svake godine u listopadu dovodi novinare u valonske gradove poput Monsa, Charleroia i Namura gdje im pokazuje projekte koje sufinancira s 85 posto novca. Kroz centar za obuku radnika FOREM godišnje prođe 35.000 osoba.
Manuel Mengoini podučava nezaposlene menadžere iz prehrambenih kompanija, dizajnerskih ureda i građevinskih tvrtki kako promijeniti ponašanje u poslovanju te unaprijediti kompanije.
-Učim ih kako minimizirati otpad u proizvodnom procesu, kako na inovativan način koristiti materijale. Kada završe ovdje sedmomjesečni tečaj o cirkularnoj ekonomiji sposobni su transformirati kompanije, kaže Mengoni u prostoriji okružen raznim proizvodnim materijalima. Ispred njega je školska ploča na kojoj objašnjava kako nanovo koristiti otpatke i neiskorištene materijale te uštedjeti energiju.
-Europa se okreće inteligentnijem korištenju materijala, napominje Mengoini.
Direktorica Vanbockestal objašnjava da nezaposlene radnike i menadžere žele pripremiti za “poslove budućnosti”.
U prostoriji pored pokazuje solarne panele putem kojih će nezaposlene osobe naučiti rukovati tim obnovljivim izvorom energije. Kompanije koje provode “ekološku tranziciju” trebaju ljude kvalificirane za taj posao. No kakvim tempom će nezaposleni pronalaziti poslove u tim kompanijama, posebno s obzirom da se one suočavaju s rastućim troškovima usred inflacije, veliko je pitanje.
U Flandriji se žale jer kontinuirano preko središnjeg državnog proračuna "moraju unedogled" financirati Valoniju.
-Zagovaranje neovisnosti na sjeveru jest aktualno pitanje, ono će ovisiti o političkim strankama u vladi, kaže Vanboeckstal. -Za Flandriju ne bi bilo dobro da se izolira jer je Valonija prvo tržište flamanskih kompanija. Moramo stoga nastaviti održavati dobre odnose unutar Belgije među institucijama, ljudima i kompanijama, dodaje.
Unatoč tome suradnja nailazi na probleme, u prvom redu kada je riječ o jeziku.
-Tražimo nekoliko zaposlenika koji govore i francuski i nizozemski, no to je gotovo nemoguće, kaže vlasnik jedne flamanske agencije za odnose s medijima. Nepoznavanje nizozemskog jezika onemogućava značajniji odlazak radnika iz Valonije u Flandriju.
U glavnom gradu Bruxellesu, podijeljenom na dvije zajednice, djeca koja govore francuski jezik počinju učiti nizozemski u drugom razredu osnovne škole. No to još uvijek nije slučaj u Valoniji. U Flandriji pak mnogi ne govore francuski. Zemlja u čijem se srcu nalaze EU institucije ostaje tako i dalje podijeljena.
Uslijed političkih neslaganja Belgija je bila 541 dan bez vlade od 2010. do 2011.
-Moguće je ponavljanje takvih kriza, kaže Herman Van Rompuy, belgijski premijer od 2008. do 2009.
Van Rompuy, ekonomist rođen u Bruxellesu te član Kršćanskodemokratske i flamanske stranke (CD&V), smatra da regionalne vlasti Flandrije i Belgije imaju vlastite mogućnosti učiniti ta područja prosperitetnijima.
Vanboeckstal u Valoniji vjeruje da bi nejednakosti mogle biti svedene na minimum do kraja ovog desetljeća, premda sadašnji indikatori ne upućuju na to.
-Belgija je proglasila neovisnost 1830. godine, pa se nadam da će ravnoteža između pokrajina postati stvarnost godine 2030., kaže Vanboeckstal.
M. Dobrašin
[Foto: Mariana Gomileva]
