Grčka je na Krfu, otoku u Jonskom moru, predstavila pet prioriteta kojima će se baviti idućih godinu dana.
- Prioriteti grčkog predsjedanja EUSAIR-om su promocija proširenja EU-a, s naglaskom na zapadni Balkan, promocija socijalne kohezije nakon 2027. godine, promocija zelene tranzicije preko mjera za suzbijanje klimatskih promjena te jačanje 'plave ekonomije' razvijanjem vještina u pomorskim profesijama, a također i promocija zaštite okoliša - izjavila je dužnosnica grčkog ministarstva gospodarstva i financija Vasiliki Pantelopoulou.
EUSAIR je osnovan prije 10 godina, a njegove članice su EU zemlje Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija te nečlanice BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino. Na Krfu su se na tzv. "kick-off" ili početnoj konferenciji grčkoj predsjedanja okupili predstavnici svih zemalja i Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje ima ulogu savjetnika.
Slawomir Tokarski, direktor odjela za regionalni razvoj u Europskoj komisiji, rekao je da je strategija dizajnirana kako bi "pomogla zemljama zapadnog Balkana da se pridruže europskoj obitelji".
Jadransko-jonska strategija obuhvaća prostor od 70 milijuna stanovnika. Zemlje kandidati, poput BiH ili Crne Gore, surađuju s članicama Europske unije poput Hrvatske ili Grčke i stječu iskustvo u korištenju EU fondova. Tako se približavaju Europskoj uniji, čime Bruxelles osigurava stabilnost na granicama EU-a.
- Pristupanje EU-u nije nešto što zemlje mogu jednostavno ostvariti jer postoje poteškoće i obveze - rekla je Panteloupoulou za Studio Europa.
- Grčka je uvijek za proširenje EU-a sve dok zemlje poštuju pravila i obveze EU-a - dodala je u u jonskoj Akademiji, zgradi izgrađenoj u 18. stoljeću za vrijeme Mletačke republike, koju je grčka vlada izabrala za otvaranje svog predsjedanja.
Jadransko-jonska strategija 'stoji' na četiri stupa. To su 'Plavi rast' (vezan za more), 'Povezivanje regije' (gradnja cesta, plinovoda i puteva), 'Kvaliteta okoliša' i 'Održivi turizam'.
Nacionalne države u tim područjima nastoje nadići svoje pojedinačne interese i dogovoriti zajedničku politiku koja donosi dobrobit na transnacionalnoj razini. Kada države dogovore zajedničke prioritete, poput primjerice održivog turizma, dolazi do prekograničnog partnerstva. Takvi projekti sufinanciraju se novcem iz EU-a.
Mirena Tubić, voditeljica EU projekata Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, kaže kako projekti pod okriljem EUSAIR-a imaju koristi za lokalnu zajednicu.
- Kontinuirano se prijavljujemo i provodimo projekte financirane iz EU sredstava pa tako i projekte financirane Interreg programima. Tu se najčešće radi o prekograničnoj suradnji sa Italijom i Slovenijom. Tematike su vezane za turizam i kulturnu baštinu - kaže Tubić koja je prisustvovala konferenciji na Krfu.
Grčka preuzima predsjedanje jadransko-jonskom strategijom u trenutku dolaska nove Europske komisije dok još uvijek nije potvrđen novi povjerenik za EU fondove. Također i u trenutku velike neizvjesnosti oko količine raspoloživog novca za takve EU projekte jer Bruxelles ima nove prioritete poput naoružanja.
- Ovo je kritičan trenutak za Europu - istaknula je Pantelopoulou čija zemlja više novca povlači nego uplaćuje u zajednički proračun EU-a.
Grčka je zato poručila da će joj jedan od prioriteta predsjedanja EUSAIR-om biti "pojačana rasprava" oko korištenja novca iz EU fondova nakon 2027., što je godina kada završava aktualno financijsko razdoblje. Cilj joj je privući što više novca, kojim se smanjuju razlike između bogatih i siromašnih dijelova EU-a, u jadransko-jonski prostor.
Europska komisija je, pak, poručila da će u iduća dva mjeseca biti uveden novi "akcijski plan" za jadransko-jonsku regiju. Velika novost je uvođenje petog, odnosno socijalnog stupa. Taj socijalni stup predložila je Hrvatska tijekom svog predsjedanja koje je završilo u lipnju. On se odnosi demografiju, tržište rada i osnivanje tijela EUSAIR-a putem kojeg bi mladi iznosili svoje prijedloge.
- Novi akcijski plan je važan jer je ova strategija počela 2014., a danas je svijet drugačiji nego je bio tada. Danas govorimo o migracijama, demografskom padu i utjecaju klimatskih promjena na regiju - rekao je Tokarski. - Nadamo se da će grčko predsjedanje donijeti napredak u tim stvarima - dodao je.
Revidirani akcijski plan uključuje konkretnije mjere za postizanje tih ciljeva.
Lidija Pansegrau Hadrović, iz službe za europske makroregije u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova, kaže da je bilo važno provesti reviziju EUSAIR-a jer je ta strategija stara 10 godina.
- Bilo je vrijeme da se ažurira, da se osuvremeni - objašnjava. Dodaje da je Hrvatska bila jedna od "pokretača" i "motora" revizije strategije. Zemlje su zadnje dvije godine radile na njenoj promjeni, a detalji bi trebali biti objavljeni do siječnja.
- Glavno postignuće hrvatskog predsjedanja je uvođenje novog stupa strategije, koja je dosad imala četiri stupnja. Hrvatska je osjećala poriv da bude više socijalnog, kohezijskog, da se više bavi mladima i svim grupama koje nemaju položaj u društvu koji bi trebale imati - kaže Pansegrau Hadrović.
Taj peti, socijalni stup EUSAIR-a, bit će potvrđen krajem godine kada završi revizija strategije, a trebale bi ga voditi Hrvatska i BiH.
Grčka je s Krfa poručila da će nastaviti upravljati EUSAIR-om ondje gdje je stala Hrvatska.
U tom pravcu bi u nadolazećim danima trebalo biti osnovano novo tijelo EUSAIR-a, odnosno Vijeće mladih. U njemu će biti 20 mladih, po dvoje iz svake od deset zemalja. Sastajat će se nekoliko puta godišnje i predlagati ideje za poboljšanje života u području Jadrana i Jonskog mora te njihovog zaleđa. Ti mladi bit će izabrani među 185 kandidata koji su poslali prijavu na javni natječaj.
- Znamo da nam je demografija vrlo važna i da trebamo što više uključivati mlade u strategiju - kaže Pansegrau Hadrović.
Miho Dobrašin
