Crna Gora je najdalje odmakla u postupku pristupanja Europskoj uniji. Zatvorila je 6 od ukupno 33 pristupna poglavlja, što je zapravo usklađivanje pravila i zakona s onima u EU.
- Imamo poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku koja podrazumijeva i paket dobrosusjedskih odnosa - rekao je Plenković.
- Tu smo rekli ne, u ovom trenutku. I to smo dali do znanja unaprijed i našim partnerima unutar EU-a i vlastima Crne Gore. Razlozi za to su brojni, a osobito događaji koji su se događali ovog ljeta. Kada se određeni elementi riješe onda ćemo se vratiti tom pitanju - dodao je.
Crna Gora je ljetos u parlamentu usvojila "Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen" nakon čega je Hrvatska proglasila predsjednika crnogorskog parlamenta osobom "non grata", kao i još dvojicu tamošnjih političara. Oni su od tada nepoželjni u Hrvatskoj koja ih smatra odgovornima za narušavanje dobrosusjedskih odnosa.
Hrvatska i Crna Gora trebaju riješiti i pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranje ratnih zločina iz vremena crnogorskog bombardiranja Dubrovnika, nalaska nestalih osoba tijekom rata od 1991. do 1995., te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru nazvanog po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću za kojeg Hrvatska navodi da je bio čuvar zarobljeničkog logora "Morinj" u kojem su mučeni Hrvati.
Na sastanku su zemlje Europske unije i zapadnog Balkana usvojile zajedničku deklaraciju, zakonski neobvezujući tekst, u kojem su poručile da će raditi na pomirenju, regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima.
- I dalje su potrebni dodatni odlučni napori kako bi se u skladu s međunarodnim pravom i utvrđenim načelima, među ostalim s Ugovorom o pitanju sukcesije, poticali pomirenje i regionalna stabilnost te pronašla i provela konačna, uključiva i obvezujuća rješenja za regionalne i bilateralne sporove i za pitanja ukorijenjena u ostavštini iz prošlosti, kao i za preostale slučajeve nestalih osoba i pitanja povezana s ratnim zločinima - piše u tekstu deklaracije.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović vjeruje da će Crna Gora ući u EU za četiri godine.
- Postavili smo ambiciozan cilj da postanemo 28. članica 2028. godine. To jest ambiciozan cilj, ali prema našem mišljenju dosežan cilj - rekao je novinarima u Bruxellesu.
Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije 11 i pol godina. Milatović je uvjeren da je invazija Rusije na Ukrajinu iz veljače 2022. potaknula želju kod EU-a da se proširi na zapadni Balkan.
- Jasno je da su sada vjetrovi promijenjeni u Bruxellesu. Posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu gdje vidimo da Bruxelles, ali i drugi glavni europski gradovi shvaćaju da je proširenje također i sigurnost europskog kontinenta - izjavio je.
Europski dužnosnici poručili su u srijedu da je važna uska suradnja sa zemljama zapadnog Balkana u područjima sigurnosti i gospodarstva.
- Zapadni Balkan je iznimno važna regija za Europsku uniju - naglasila je Kaja Kallas koja je prije 20 dana postala šefica EU diplomacije.
- Europska komisija, njena povjerenica za proširenje i ja, doista želimo vidjeti napredak u postupku proširenja tijekom ovih pet godina našeg mandata - dodala je Kallas.
Srbija od 2021. nije otvorila niti jedno pristupno poglavlje. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predložila je ovaj mjesec državama Europske unije da s Beogradom otvore tematsku cjelinu s osam područja, među kojima su mediji, obrazovanje, gospodarska i socijalna politika. No skupina zemalja, među kojima je Hrvatska, odbila je to učiniti uglavnom zato jer Srbija nije uvela sankcije Rusiji.
- Očekujem da nam otvore taj klaster (tematsku cjelinu) krajem siječnja, početkom veljače - rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić novinarima u Bruxellesu.
Plenković je, pak, novinarima o tome rekao: - Vidjet ćemo. U ovom trenutku nisam vidio da je takva atmosfera.
Srbija se već duže vremena žali da ispunjava tehničke kriterije koje pred nju stavlja Europska komisija, ali da joj države članice blokiraju put prema EU zbog političkih razloga.
- To je proces temeljen na zaslugama, ali geopolitika igra veliku ulogu uključujući ujednačavanje vanjske i sigurnosne politike s onom EU-a - rekao je crnogorski predsjednik Milatović.
Novoizabrani predsjednik Europskog vijeća António Costa, institucije koja određuje prioritete EU-a, a u kojoj sjede premijeri država, poručio je da je Europskoj uniji važno proširiti se na zapadni Balkan.
- Posvetili smo se ovom proširenju. Svi mi vjerujemo da je ovo proširenje najvažnija geopolitička investicija u mir, sigurnost i prosperitet - zaključio je.
Miho Dobrašin
[Foto: European Union]
