- Jezična raznolikost, iz koje izvire izuzetna kulturna raznolikost, temelj je današnje Europe - izjavio je tim povodom Gitanas Nausėda, predsjednik Litve, baltičke zemlje s 2,8 milijuna stanovnika.
- Poštivanje svih jezika, čak i onih najmanjih, osigurava naše zajedništvo i održava na životu projekt europskog jedinstva - dodao je.
Nogometaš Matia Barzić Gutierrez rodio se prije 20 godina u Madridu. Njegov otac Mate iz Splita i majka Paloma iz Madrida upoznali su se u Londonu. Međusobno su razgovarali na engleskom jeziku, a sinu su se obraćali na svojim materinjim jezicima.
- Mogu stoga pričati hrvatski i španjolski jezik - kaže Barzić Gutierrez u telefonskom razgovoru za Studio Europa. On bi idući mjesec trebao nastupiti za hrvatsku nogometnu reprezentaciju za uzrast do 21 godine.
Očuvanje hrvatskog jezika kod djece rođene u inozemstvu jedan je od zadataka "Hrvatske kulturne udruge Bremen" u Njemačkoj. Predsjednica udruge Liljana Vidović uči djecu u dobi od 5 do 13 godina hrvatske narodne plesove i pjesme pri čemu inzistira da pjevaju na hrvatskom.
- Želim da pjevaju, da izgovaraju riječi. Djeca tako uče hrvatski jezik - objašnjava Vidović u Bremenu, gradu na sjeveru Njemačke.
Danijel Bradić, rođen prije 43 godine u Bremenu, zadovoljan je njenim radom.
- Moja djeca su se uvijek smatrala Nijemcima - kaže. Kada bi im rekao "mi smo Hrvati", ona bi mu odgovorila na njemačkom: "Ne, mi smo Nijemci. Rođeni smo u Njemačkoj i imamo njemačko državljanstvo".
Luka (15), Julija (13) i Mateja (10) nisu htjeli govoriti hrvatski.
- Sve dok nisu došli ovdje u udrugu - napominje Danijel.
Luka, Julija i Mateja, okružena drugom hrvatskom djecom, predomislili su se i sada ga žele naučiti.
- Prije smo u kući pričali na njemačkom, a sada miješamo - napominje otac.
Ovo je bilo prvo ljeto da su djeca na godišnjem odmoru pričala hrvatski. Na Braču su sama naručivala hranu u restoranima i sladoled na šetalištu. - Shvatila su koliko je to lijepo i bitno - kaže Danijel čiji su se baka i djed doselili u Njemačku 1960-ih.
I brojni drugi narodi u Europi nastoje očuvati svoje jezike, usprkos globalizaciji i utjecaju raširenijih jezika.
Baskija i Katalonija, autonomne pokrajine u Španjolskoj, već neko vrijeme traže da njihovi jezici postanu službeni jezici Europske unije. EU trenutno ima 24 službena jezika, među kojima je hrvatski.
- Očekujem, poput svih Baska i Baskijki, da baskijski ima isti status kao kastiljski (španjolski) jezik - rekla je prije šest mjeseci Nerea Melgosa Vega, članica baskijske vlade zadužena za jednakost, pravdu i socijalna pitanja.
- To očekujemo jer je to naš jezik i jer je u Baskiji on službeni zajedno sa španjolskim. Tražimo stoga ista prava - dodala je.
U Europi je više od 225 izvornih jezika, ne uključujući jezike koji su na kontinent stigli migracijom, priopćilo je Vijeće Europe.
Predsjednik Litve kaže da je "europski dan jezika i proslava slobode i solidarnosti".
- Njegujmo ovaj dar jezične i kulturne raznolikosti, ne samo njegovanjem materinjeg jezika nego i učenjem drugih jezika - poručio je.
Miho Dobrašin
