U Europskom parlamentu je od 4. do 12. studenog saslušano svih 26 kandidata za povjerenike, odnosno "ministre" buduće "vlade" EU-a. Europski parlament, naime, mora odobriti predložene kandidate koji dolaze iz 26 različitih država EU-a.
Njih 19 je dobilo pozitivne ocjene nakon saslušanja, ali zapelo je kod ocjenjivanja Raffaela Fitta (Italija), Kaje Kallas (Estonija), Roxane Minzatu (Rumunjska), Stephane Sejourne (Francuska), Terese Ribere (Španjolska), Henne Virkkunen (Finska) i Olivera Varhelyia (Mađarska).
Među suprotstavljenim političkim strankama u Europskom parlamentu došlo je do neslaganja oko navedenih kandidata pa nova Europska komisija pod vodstvom njene njemačke predsjednice Ursule von der Leyen možda neće početi s radom 1. prosinca kako je bilo predviđeno.
Za 19 saslušanih kandidata pozitivno su glasale stranačke grupacije koje tradicionalno čine većinu u Eurpskom parlamentu, a to su konzervativci Europske pučke stranke, socijalisti, liberali i zeleni. Njima se pridružila tvrda desnica Europskih konzervativaca i reformista koja je prije četiri mjeseca glasala protiv reizbora Von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.
Europski reformisti i konzervativci predložili su jednog svog člana za povjerenika - Raffaela Fitta za kohezijsku politiku i reforme. Fitto dolazi iz desne stranke Braća Italije premijerke Giorgije Meloni. On je jedan od šest povjerenika koji bi trebao imati i funkciju izvršnog dopredsjednika Europske komisije, što je druga najjača pozicija nakon predsjednice.
Socijalisti su još ranije prijetili da neće podržati Fitta za potpredsjednika te su tražili da bude obični povjerenik.
Europska pučka stranka je, pak, odgovorila da neće podržati Riberu iz Španjolske socijalističke radničke stranke, koja je predložena za izvršnu dopredsjednicu za zelenu tranziciju i tržišno natjecanje, ako ne prođe Fitto za izvršnog potpredsjednika.
Socijalisti su bili relativno blagi tijekom saslušanja Fitta, kada su mu postavljali pitanja, pa su mnogi očekivali da će sličan tretman imati i Ribera.
No, zastupnici španjolske oporbene Narodne stranke, koji djeluju unutar Europske pučke stranke, žestoko su napali Riberu. Optužili su je da je kao potpredsjednica španjolske vlade i ministrica za energetiku i klimu donosila odluke koje su mogle pridonijeti nesreći s poplavama na jugoistoku Španjolske u kojima je poginulo najmanje 224 osoba.
Španjolski socijalisti optužuju, pak, Narodnu stranku koja je na vlasti u najteže pogođenoj pokrajini Valenciji da je kasno upozorila stanovnike na dolazak kišnog nevremena i da je kasno poslala pomoć.
Politički sukob u Španjolskoj, jednoj od najvećih zemalja EU-a, prenio se tako u Europski parlament.
Europska pučka stranka podržala je svoju članicu španjolsku Narodnu stranku i poručila da neće biti ocjenjivanja nastupa izvršnih potpredsjednika sve dok se Ribera kao potpredsjednica španjolske vlade ne pojavi u srijedu u španjolskom parlamentu i ondje objasni svoju ulogu kao ministrice za ekološku tranziciju u poplavama u pokrajini Valenciji.
Europska pučka stranka također traži od Ribere podnošenje ostavke u Europskoj komisiji bude li u Španjolskoj podignuta optužnica protiv nje.
Osim Ribere i Fitta, na mjesta potpredsjednika predloženi su i Kallas, Minzatu, Sejourne i Virkunnen, pa je izbor nove Europske komisije zapeo zbog političkih neslaganja oko tih funkcija.
Slučaj Olivera Varhelyia, dosadašnjeg mađarskog povjerenika za proširenje EU-a, koji je u novoj Europskoj komisiji predložen za povjerenika za zdravstvo i dobrobit životinja, poseban je. On je jedini od običnih povjerenika koji je poslan na popravni. Od njega je nakon saslušanja zatraženo da odgovori na nekoliko pisanih pitanja, što je on i učinio. Međutim, i dalje se odugovlači s ocjenom njegova nastupa pa je i on upao u paket zajedno s izvršnim potpredsjednicima.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji u tome vidi osvetu u Bruxellesu zbog svoje suverenističke politike, mogao bi otezati s imenovanjem novog kandidata bude li Verhaly odbijen.
To bi dovelo do daljnje odgode izglasavanja nove Europske komisije koja će imati mandat na pet godina.
Zbog toga je Von de Leyen pozvala lidere vodećih političkih opcija u svoj ured na konzultacije. Nije ih uspjela omekšati. Sastanak je završio bez promjene njihovih stajališta.
Sada postoje dvije opcije da upitnih sedam povjerenika bude izabrano.
Svatko od njih mora dobiti dvotrećinsku većinu u odborima Europskog parlamenta u kojima su saslušavani. U ovom trenutku to nije izgledno jer su socijalisti jasno rekli da neće glasati za Fitta i Verhalya, a bez njihovih glasova ta dvojica neće imati dovoljnu podršku.
Zato je izglednija druga opcija, odnosno tajno glasanje u kojem je za izbor potrebno tek više od 50 posto glasova, umjesto 75 posto.
No to je istovremeno riskantna opcija jer ako netko od sedam kandidata ne prođe, odgađa se izglasavanje cijele Europske komisije.
Europski parlament trebao bi glasati o potvrđivanju cijele Europske komisije na sjednici u Strasbourgu 27. studenog. Da bi to bilo moguće svi predloženi kandidati dotad moraju imati zeleno svjetlo za svoje nastupe na saslušanju.
U slučaju da ga ne dobiju, izglasavanje Europske komisije bit će odgođeno za iduću godinu. To bi dodatno produljilo razdoblje praznog hoda jer su europski izbori održani još u lipnju.
Miho Dobrašin
