Kako piše HINA, EU traži inovativna rješenja za upravljanje migracijama i između ostaloga, postoji ideja da se tražitelji azila čiji je zahtjev odbijen šalju u prihvate centre izvan EU-a, odakle bi čekali na vraćanje u zemlje podrijetla.
Božinović je rekao da je novom povjereniku kazao kako je još prije pet godina njegovoj prethodnici, bivšoj povjerenici Ylvi Johansson predložio rješenje u tom smjeru i da tada za to nije bilo sluha.
-Moja je ideja bila da se administrativni postupci trebaju preseliti tamo odakle dolaze migranti jer je puno praktičnije i humanije da se nekome tko nema pravo na međunarodnu zaštitu u EU to kaže u njegovoj zemlji, nego kad već dođe u Europu, što onda stvara niz problema, rekao je Božinović za HINA-u.
-Stoga sam siguran da će se to pitanje u konačnici shvatiti najozbiljnije moguće i Hrvatska će na tome inzistirati jer je to bolje, praktičnije i humanije, istaknuo je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova.
U razgovoru s Brunnerom bilo je i riječi o mogućem novom prijedlogu direktive o vraćanju nelegalnih migranata.
-Vraćanje je jedno od važnijih pitanja i nešto se mora početi primjenjivati u praksi, kaže Božinović dodajući da u tome veću ulogu treba imati Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
-Naše je mišljenje da Frontex treba biti više na terenu i baviti se konkretnim rješavanjem onih aspekata migrantske krize koji najviše opterećuju Europu, a jedan od njih je sigurno i vraćanje nezakonitih migranata, rekao je Božinović HINA-i, a za HRT naglasio i kako je Hrvatska već osmu godinu danonoćno prisutna na svim važnim punktovima zelene granice.
-Daje sve od sebe, ojačali smo, ne samo brojčano, već i u tehničkoj opremi. Povjereniku sam iznio planove u daljnja investiranja u jačanje zaštite hrvatske granice, prije svega kad govorimo o suvremenim sustavima, detekcije, kretanja u pograničnom području, naglasio je Božinović.
Države članice još su 2019. postigle suglasnost o prijedlogu direktive o vraćanju nezakonitih migranata, dok Europski parlament još uvijek nije definirao svoje stajalište o tome. Međutim, većina zemalja članica danas smatra da je taj dogovor od prije pet godina zastario i da bi Europska komisija trebala izaći s novim prijedlogom.
U listopadu su Austrija i Nizozemska sastavile non-paper, koji je podržalo još 15 zemalja članica šengenskog prostora uključujući Hrvatsku, kojim se traži od komisije novi zakonodavni prijedlog za učinkovitije vraćanje nezakonitih migranata.
T.P. / HINA / HRT
[Foto: MUP]
