-To je jedna vizija koju su djelatnici sa direktorom postavili i kojoj se stremi, rekao je za Studio Europa Josip Matassi iz BILAVER consultinga.
Put do cilja će trajati desetak godina, a prvi korak napravljen je s projektom elektrifikacije i ozelenjivanja sustava prihvata i otpreme zrakoplova te električnim napajanjem zrakoplova. Vrijedan je više od 16,3 milijuna eura.
Pa, iako Europska komisija ne odobrava finanaciranje zračnih luka, zadarskoj je to ipak pošlo za rukom.
- Bilo je jako puno pitanja jer nije bilo Komisiji jasno kako zračna luka koja je potencijalno veliki zagađivač želi novce za nešto zeleno, ali jednostavno smo to objasnili. Naravno da je to u skladu s europskim zelenim politikama. Tako da se možemo pohvaliti, što smo uspjeli iščitati, da je Zračna luka Zadar praktički jedina zračna luka koja je iz nacionalnih planova uspjela dobiti novce za svoju zračnu luku. Na razini Europe to smo očito samo mi, dodaje Matassi.
S bespovratnih više od 9,2 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zadarskoj zračnoj luci bit će lakše ostvariti značajno smanjenje emisije CO2.
-To i je ono na temelju čega smo dobili sredstva Europske komisije, smanjenje štetnih plinova u atmosferu. Naime, na ovaj način ćemo smanjiti emisiju štetnih plinova za 48 posto jer ćemo prelaskom s fosilnih goriva na elektroopremu povoljnije utjecati na prirodu, pojasnio je Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar.
Radovi su u tijeku, oprema stiže.
Gradi se fotonaponska elektrana snage 610 kW, fiksni priključci za električno napajanje zrakoplova bit će završeni u lipnju, a mobilna oprema za prihvat i otpremu zrakoplova na dizelsko gorivo mijenja se onom na električni pogon.
Uz očuvanje okoliša, elektrifikacija bi trebala donijeti i velike uštede.
-Kada zrakoplov dođe i parkira u Zračnu luk Zadar, počne iskrcaj i ukrcaj putnika, zapravo se priključuje na sustav električne energije iz jedinica za napajanje koje se pune iz fotonaponske elektrane, govori nam direktor Klišmanić o budućnosti.
-Drugi dio priče je da, ako imamo takve mogućnosti za zrakoplove treba omogućiti i da "ground" oprema, za zrakoplove na zemlji, da je i ona na električni pogon. Tako da se u okviru ovog projekta nabavljaju autobusi na električni pogon za prijevoz putnika, vozilo za izguravanje zrakoplova, daljinski vođeno vozilo za izguravanje zrakoplova te samohodne električne ljestve i pet vozila za vuču prtljage, kaže Josip Matassi.
Zračna luka Zadar s radom je započela 19. travnja 1969., uslijedio je Domovinski rat i devastacija aerodroma. No, od 2007. kada je Ryanair krenuo s linijom prema Londonu, Zračna luka Zadar iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. Izvan sezone u njoj je zaposleno 140 djelatnika, a u sezoni više od 400.
-Od 2017. godine kada smo imali 600 tisuća putnika, što je bila značajna brojka, mi smo prošle godine ostvarili milijun i dvjestotrideset putnika. Moram reći da je u tom razdoblju bila i korona. Znamo što je ona značila za zračni promet, ali naš oporavak je bio iznimno brz. Ove godine očekujemo milijun i pol putnika te rast sljedećih godina, ističe Josip Klišmanić.
Rezultati su to koji su važni i za turizam cijele zadarske regije.
-To se vidi i po gradu kada Kalelarga i sve ulice ožive s prvim letovima i to je tako bilo proteklih 10, 15 godina i vjerujem da će tako i biti, kaže Klišmanić.
-Zračna luka otvara svoja i našim stanovnicima, a u okviru ovog projekta je u planu da i djeca naših škola u okruženju upoznaju zračnu luku i da na taj način doznaju što je zračna luka i što ona znači za Zadra i Zadarsku županiju, dodaje Matassi.
I to je dodatni razlog za investiranje u modernizaciju. Nakon projekta elektrifkacije i ozelenjivanja sustava, u Zračnoj luci Zadar već nakon ljeta planiraju započeti s proširenjem putničkog terminala.
-Ovisno o financijskoj konstrukciji, očekujemo da bi to bilo za šest do osam godina završeno. Naravno naš putnički terminal i dalje predviđa širenje fotonaponske elektrane koja će sada biti izgrađena u snazi 610 kilovata. S novom zgradom bi u cjelosti pokrili potrošnju električne energije Zračne luke Zadar. Istovremeno bismo imali i električne energije koju bismo vraćali u sustav, dakle zarađivali bismo na tome i postali bismo u Hrvatskoj prva energetski neoisna zračna luka, naglašava Klišmanić.
Bit će proširena i uzletno – sletan staza pa neće biti aviona koji neće moći sletjeti na zadarski aerodrom.
A za bolju povezanost Zračne luke odnosno Zemunika i samoga Zadra već sada je isplanirana izgradnja željezničke postaje.
-Predviđamo da će Luka Gaženica kao jedan intermodalni čvor biti spojena na Zračnu luku Zadar željezničkim prometom. Na taj način bi se poboljšala Zračne luke Zadar sa samim gradom, najavio je Klišmanić. Zato će s proširenjem terminala na minus razini graditi željezničku postaju.
Ove godine na zadarski aerodrom slijetat će avioni iz 77 destinacija od čega je 11 novih poput Corka, Kaunasa, Copenhagena, Barcelone i drugih zvučnih imena.
Najviše destinacija prema i iz Zadra vozi Ryanair, ali tu su i ostale svjetski poznate kompanije: Croatia Airlines Eurowings, easyJet, Transavija, Lufthansa, Norwegian i slično.
T.P.
