Zgrada je u potresu zadobila oštećenja zbog kojih više nije mogla biti u funkciji. Sve dotadašnje aktivnosti Pučkog otvorenog učilišta morale su u alternativne prostore. Sada su se konačno pod vlastiti krov vratili Folklorni ansambl „Petrinjčica“, Petrinjski puhački ansambl, Glazbeno-dramski studio "Čarobni štapić“, Kabinet za logopedsku podršku i Kabinet za psihološku podršku, djelatnici Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja, Petrinjske razvojne agencije Petra i Petrinjskog radija.
Iako joj se predviđalo rušenje i izgradnja novog zdanja, to se ipak nije dogodilo. Zgrada Hrvatskog doma prošla je dvije zahtjevne obnove, konstruktivnu i cjelovitu, a kako se radi o objektu pod zaštitom, financirane je sredstvima iz europskog Fonda solidarnosti, NPOO-a i nacionalnim sredstvima putem Ministarstva kulture. Radi se investiciji vrijednoj 12,7 milijna eura.
Svojom vanjštinom ova je zgrada oduvijek vrlo impresivna. Ima više od 5 tisuća četvornih metara i jedno cijelo stoljeće je bila i ostala petrinjski hram kulture. Povijest je svjedok kako samu zgradu često nije pratila sreća.
Hrvatski dom Petrinja osnovan je, naime 1913. godine. Osnovalo ga je osam petrinjskih društava u zgradi Svratišta "K lavu". Sve do 1941. godine djeluje pod spomenutim nazivom, Hrvatski dom Petrinja, a onda je zgrada srušena.
Novu zgradu projektirao je Egon Steinmann i trebala je služiti za potrebe Velike župe Gora. Iako su joj temelji „udareni” 1942. gradnja je nastavljena tek nakon 2. Svjetskog rata, ali prema preuređenom projektu arhitekta Aleksandra Freudenreicha, s izgledom kakav i danas ima.
Otvorena 28. studenog 1954. zgrada Hrvatskog doma postaje Dom kulture Petrinja. Već 5. prosinca u velikoj dvorani izvedena je komična opera "Ero s onoga svijeta" pod ravnanjem maestra Jakova Gotovca u izvedbi opere Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb.
Dok joj se naziv mijenjao kroz vrijeme, osnovna djelatnost ove ustanove uvijek je bila ista - kultura i umjetnost te očuvanje kulturnih vrijednosti i tradicije grada Petrinje i okolnih mjesta.
Petrinjci su, može se slobodno reći, oduvijek u svome gradu, na pozornici velike kazališno-koncertne dvorane mogli vidjeti popularne kazališne predstave, koncerte najpoznatijih umjetnika, a od kraja osamdesetih godina, kada je uveden najmoderniji dolby surround sound sustav, i najnovija filmska ostvarenja.
U okviru ustanove djelovala je knjižnica, muzička škola te s prestankom rada „Restorana” i disco klub. Obrazovni program uključivao je autoškolu, učenje stranih jezika dok je u suterenu zgrade niz godina bio i Radio Petrinja.
Nakon Domovinskog rata vraća se stari naziv ustanove, ali vraćaju se i sve prijašnje aktivnosti. Hrvatski dom je nastavio biti kulturna jezgra tada već dobrano „ranjene” Petrinje.
Nitko nije ni slutio kako će koje desetljeće kasnije te rane biti još dublje. Zgrada nije uspjela preživjeti prirodnu katastrofu međutim kako „nije svako zlo za zlo” tako je potres postao prilika da se impozantnu građevinu uredi gotovo do neprepoznatljivosti.
Izvana kao nekad, iznutra nešto sasvim drugo. Nestalo je starih vizura, zamijenile su ih nove i moderne i petrinjski je Hrvatski dom konačno zakoračio u 21. stoljeće u kojem ostaje i dalje mjesto za predstave, koncerte, učenje, kreativnost, smijeh i radost.
T.P.
[Foto: FB POU Hrvatski dom Petrinja]
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
