Pretpostavke da će se s rekonstrukcijskom obnovom crkve i samostana stradalih u potresu otkriti i najranija povijest Karlovca i karlovačke Zvijezde su potvrđene.
Arheološka istraživanja predviđena u trajanju od 15 dana traju već mjesec i pol dana, a pronalascima nema kraja pa i dalje traju. Deset do petnaest stručnjaka, arheologa i tehničara ručno iskapaju sloj po sloj karlovačke povijesti.
-Pronađen je prvi pod od opeke. To je pod najstarije crkve na ovom mjestu koja je bila upola manja nego ova sadašnja. Na tom podu pronađen je gar, kao što to arheolozi kažu, a to su tragovi gorenja, rekla je pročelnica Konzervatorskog odjela u Karlovcu Sonja Kočevar na današnjoj pressici ispred crkve.
Tragovi su to velikog požara iz 1692. godine u kojem je drvena crkva, ali i veći dio karlovačke Zvijezde izgorio. Uz najstariji, cigleni pod, pronađena su još dva sloja kamenoga na kojem je četvrti sloj poda od cementnih pločica po kojima se donedavno hodalo.
- Najstariji nalazi sežu iza 1590. godine, dodao je arheolog Skelec.
U crkvi su pronađeni i grobovi, njih stotinjak.
-Do sada smo otkrili četiri faze grobova i to su u pravilu grobovi važnijih ljudi u nekom kontekstu društva. To vidimo po bogatim nalazima. Do sad imamo preko 350 metalnih nalaza. Riječ je o nakitu: prstenju, krunicama, raznim odjevnim dodacima, zlatnim, srebrnim, brončanim i tako dalje, naglašava Skelec.
Ono što sasvim sigurno svima golica maštu su kripte. Ove franjevačke iznenadile su i arheologe.
-Na brojnim objektima na kojima smo radili istraživanja kripte su zidane od opeke, a ove su rađene od kamena. Veoma su čvrste, izuzetno su čvrsto građene, velike su i ne vidimo im kraja, pojašnjava Skelec.
Smatra kako požar iz 1692., ali i poplave s kojima su se susretali Karlovčani i u tim vremenima bile razlog ovakvoj gradnji.
-Postoje zapisi da su izgrađene 1726. godine, kaže konzervatorica Kočaver. -Radi se o dvije konstrukcije, duljine oko sedam metara, širine oko tri metra koje smo zatekli u vrlo interesantnom stanju, znači potpuno ispunjene i zapečaćene, dodaje.
-Prati se jedna povijesna priča do negdje 1820. kada se osnuje groblje na Dubovcu. Do tada se, s manjim prekidima, pokojnici ukopavaju ununtar crkve, u kripti i oko te starije crkve. Tada se jednom depešom kripte zatvaraju, zapečate u strahu od pojave neke bolesti, govori Skelec.
Osim jednog vapnenog sloja za sad nema konkretnih dokaza iz vremena kuge, a isto tako nije pronađen ni dokaz o postojanju jedne kripte u samome zvoniku. -Nismo je pronašli, kaže Kočevar.
Na žalost, kripte neće moći biti u cjelosti istražene jer osim što se dio njih nalazi ispod crkve postoje i drugi problemi poput podzemnih i nimalo čistih voda. Zbog toga su zvali i Zavod za javno zdravstvo za upute.
-Kad smo ovo otvarali ljudi su imali naočale, maske, rukavice kompletnu opremu na sebi, sve sigurnosne protokole. Koristili smo i dreger za plinove jer se znalo dogoditi da u kriptama bude metana koji stoji pri dnu. Ovdje su grobovi na četiri razine, kaže Skelec.
Rekonstrukcija u potresu oštećenih franjevačke crkve i samostana u Karlovcu vrijedna je gotovo 8 milijuna eura. Rok za završetak je kraj ove godine. Iako arheološka istraživanja uvelike usporavaju posao svi se slažu kako se ovakvu jedinstvenu priliku za stvaranje slike o povijesti grada i samostana ne smije propustiti.
-Plan je da se svi nalazi restauriraju i jednog dana izlože u muzeju Franjevačkog samostana, zaključila je Kočevar.
T.P.
[Foto: Geoarheo d.o.o.]
