Godinu dana ranije je Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, okupila zemlje koje se nalaze na obali Jadranskog i Jonskog mora ili u njihovom zaleđu. Taj prostoj u kojem živi 70 milijuna ljudi granica je Europske unije. Kako bi na njoj održala stabilnost i mir Europska komisija je na sastanku u Bruxellesu predložila tamošnjim zemljama da surađuju.
Tako je 2014. nastao okvir za suradnju nazvan Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Zemlje EU-a Hrvatska, Slovenija, Grčka i Italija te nečlanice BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija i San Marino surađuju u području mora, turizma, okoliša, prometa i socijale.
Europska komisija im za prekogranične projekte stavlja na raspolaganje novac iz proračuna EU-a. Putem programa Interreg Adrion mogu dobiti 85 posto novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Šibenik, nekoć industrijski grad s pogonima poput Tvornice lakih metala (TLM) za proizvodnju aluminija, razmišljao je kako iskoristiti taj novac. Nekoliko godina ranije počeo je obnavljati svoje četiri tvrđave.
Tvrđava Svetog Mihovila, nazvana po zaštitniku grada, stoljećima se uzdiže na 70 metara visokoj stijeni iznad mora. Tijekom razdoblja Jugoslavije koristila ju je vojska, a nakon što se Hrvatska osamostalila 1991. među zidinima više nije bilo ničega. U zapušteni ruševni prostor zalazili su mladi, zaklonjeni od mogućih znatiželjnika, kako bi uživali u svojim trenucima.
Godine 2016. osnovana je javna ustanova za upravljanje kulturnim menadžmentom "Tvrđava Kulture Šibenik". Bavi se osmišljavanjem i provedbom projekata u kulturi i turizmu, a koji se mogu sufinancirati putem programa Interreg Adrion.
- Tako smo opremili naše tvrđave i uredili njihovu unutrašnjost - kaže Žganjer koja se ondje zaposlila nakon povratka u Šibenik. Radi u odjelu za međunarodnu suradnju i EU projekte, te je jedna od 60 zaposlenika "Tvrđave kulture Šibenik".
Hrvatska, BiH i Crna Gora uvidjele su da tvrđave mogu privući dodatne turiste, ali i biti mjesta na kojima lokalni stanovnici mogu uživati u kulturnim sadržajima. Stoga su od 2020. do 2022. gradovi Šibenik, Karlovac, Banja Luka, Herceg Novi i Bar proveli zajednički projekt "Fortitude". Na engleskom jeziku ta riječ znači "snaga duha", odnosno mentalna snaga u trenutku nedaće. Istovremno sadrži riječ "fort" što znači utvrda.
Partneri u projektu, među kojima "Tvrđava kulture Šibenik", uložili su 1,6 milijuna eura u obnovu tvrđava i suradnju. Od tog iznosa je 85 posto novca došlo iz EU-a, a ostali su dali partneri.
Tim projektom je nastala manifestacija "Noć tvrđava", večer u svibnju kada posjetitelji besplatno razgledaju tvrđave i sudjeluju u koncertima, radionicama i priredbama u njima.
- Maksimalno se trudimo stvoriti i održavati programe kako bi naši lokalni ljudi, i stariji i mlađi, imali gdje otići. Kako ne bi morali ići u druge gradove - napominje Žganjer.
Na tvrđavi Svetog Mihovila nalazi se pozornica za koncerte s tribinama. Na zidovima u unutrašnjosti prikazuje se digitalna projekcija povijesti Šibenika, od osnutka do današnjeg trenutka, pa posjetitelji saznaju kako se grad razvijao. Djeca, pak, sa zanimanjem gledaju digitalnu biblijsku bitku dobra i zla, odnosno dvoboj Svetog Mihovila i zmaja.
Istovremeno na tvrđavi Barone, koja nosi ime po njemačkom barunu i vojnom plaćeniku iz 17. stoljeća koji ju je branio, djeca s 'tabletima' obilaze povijesne točke. 'Tableti' imaju edukativan sadržaj prilagođen djeci putem kojeg ona uče o tvrđavi oko koje je bila vojska Osmanskog carstva nekoliko stoljeća ranije.
Posjetitelji stavljaju na glave maske, poput ronilačkih, pa 'uranjaju' u virtualnu povijesnu bitku. U toj 'metaverse' igrici obaraju napadače koji opsjedaju utvrdu.
Lani je na tvrđavi Sveti Mihovil bilo 50.000 posjetitelja.
Lokalni stanovnici se, međutim, žale da od kada je preuređena moraju plaćati ulaznicu po cijeni od 7,50 do 13 eura dok su ranije ulazili besplatno. Neki prigovaraju i da su sadržaji poput koncerata, predstava i radionica "ukradeni", odnosno prekopirani iz ostalih objekata u Šibeniku.
- Ti isti programi su se i ranije održavali u Šibeniku, samo što se sada odvijaju na tvrđavama - rekla je jedna stanovnica za Studio Europa. - Time su drugi objekti ostali bez sadržaja - dodaje.
Žganjer priznaje da je "lokalna zajednica bila malo skeptična u početku". - Potvrdili smo, međutim, da sve radimo za grad - tvrdi. Dodaje da će osmisliti nove kulturne programe.
"Tvrđava kulture Šibenik" provodi sada novi prekogranični projekt u kojem opet sudjeluju gradovi iz Hrvatske, BiH i Crna Gore. Projekt nazvan "GIFTSnet" dosad je najveći, s proračunom od 2,2 milijuna eura. Njime će na šibenskoj tvrđavi Sveti Ivan urediti zapušteni tunel pa ga otvoriti posjetiteljima. Ozelenit će i plato tvrđave.
Gradovi u BiH i Crnoj Gori uredit će na svojim tvrđavama ono što njima treba. Hrvatska, članica EU-a od 2013., voditelj je tog zajedničkog projekta.
Hrvatski ministar za EU fondove Šime Erlić vjeruje da će se kroz suradnju BiH i Crna Gora bolje pripremiti za članstvo u EU.
- Ovo im je vrijedno iskustvo jer uče kako implementirati projekte i kako se baviti postupcima koje propisuje EU - kaže Erlić.
Europska komisija napominje pak da se provođenjem zajedničkih lokalnih projekata ostvaruje veliki politički cilj o proširenju Europske unije. BiH i Crna Gora, kandidati za članstvo, ovime se dodatno uvlače u EU.
- Ovakva suradnja im pomaže u pristupanju Europskoj uniji - kaže dužnosnik Europske komisije Slawomir Tokarski.
Miho Dobrašin
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
