-Često kažemo da je Nikola Tesla upravo u Karlovcu postao Tesla zato što je tada imao konkretni i neposredni kontakt sa znanošću, kaže županica Martina Furdek Hajdin.
- Tesla je dobra vibracija i to se odnosi na mlade, nove generacije, ali i na nas koji to više nismo, dodao je gradonačelnik Damir Mandić.
- Tesla nam se nikako ne smije podrazumijevati, moramo stalno dodatno raditi na njegovanju imena i vrijednosti Nikole Tesle u našem gradu, ali naravno i drugih mladih znanstvenika i ljudi koji rade za opće dobro, a pronose ime našeg grada, naglasila je ravnateljica Gimnazije Karlovac Snježana Štranjgar.
Hommage Teslinom životu u Karlovcu bit će centar čije se uređenje privodi kraju na Rakovcu, a koje će osim turistima biti namijenjeno osnaživanju i podršci poduzetnika.
- Do sada naša županija nije imala takvu poduzetničku infrastrukturu i to je jedan obol kojeg dajemo gospodarstvu u našoj županiji, pojasnila je županica Furdek Hajdin.
-Teslom pokušavamo inspirirati neke nove generacije da i oni krenu putem inovacija i znanja, kaže gradonačelnik Mandić.
Inovacija poput pametnih vrtova koje je osmislilo četvero studenata među kojima je i jedna Karlovčanka. Tesli se „žaruljica palila” dok se npr. utapao u Korani. Ideji ovih mladih prethodio je ne tako dramatičan događaj.
-Zgodna je to priča sa jagodama jer su dečki kupili jagode i onda nisu znali što bi s njima, a u Rijeci su studirali i kad bi otišli doma jagode bi uvenule. Morali su smisliti nešto kako bi se jagode same zalijevale. Jedno je vezalo drugo i tako smo došli do ideje pametnih vrtova, objasnila je Karlovčanka Doris Mulac Božičević.
Posebnost ovog dekorativnog pametnog vrta koji se sam zalijeva i s wi-fi kontroliranim svjetlima je ta što je 100 % hrvatski proizvod – razgradiv i jednostavan za korištenje.
Mladi inovatori s njim planiraju osvojiti tržište, a u tome im već sada može pomoći novozaposlena ekipa iz Poduzetničkog centra Nikola Tesla koja sad radi u zgradi županije. Od jeseni sjedište će im biti na Rakovcu u novoizgrađenom Experience centru uz karlovačku Gimnaziju.
Vrijednost projekta je 32 milijuna kuna, a više od 23 milijuna su europska bespovratna sredstva povučena kroz ITU mehanizam.
T.P.
