Projekt Parka Grabrik ima dva dijela - prvi u samom Grabriku gdje se uređuje parkovna i biciklistička infrastruktura te drugi u "vojarni" Luščić gdje se gradi 1,8 kilometra nove biciklističke staze.
-Vrijednost projekta je četiri milijuna eura od čega je 1,8 milijuna za Park, a 2,2 milijuna za prometnicu Luščić. Osamdesetpet posto projekta je sufinancirano bespovratnim EU sredstvima, otprilike 3,4 milijuna eura, a preostalih 15 posto odnosno 640 tisuća eura, financira Grad Karlovac, kaže Samanta Macan, savjetnica za pametni grad i fondove EU i Gradu Karlovcu i voditeljica ITU projekta uređenja Parka Grabrik i biciklističke staze u vojarni Luščić.
Park Grabrik koncipiran je u tri cjeline. U prvoj će, sadržajima poput ljuljački i tobogana, park biti povezan sa školom i vrtićem. Bit će postavljena stijena za penjanje, uz šetnicu pametne klupe i pametno stablo. U drugom dijelu, prema pruzi, bit će napravljeno nogometno i košarkaško igralište s anti-traumatskom podlogom.
-Sam park je zamišljen kao kulturno-obrazovno-sportski u kojem će se moći održavati razne manifestacije, kuturno-zabavni i glazbeni sadržaji u prvom dijelu, a na dijelu s igralištima i sportska natjecanja, naglašava Macan.
Treći dio uz samu prugu, s oko 4000 četvornih metara, bit će uređen u park za pse kakvog na većem urbanom području nema.
-Bit će ograđen s tri modula s pregradnim ogradama. Jedan modul će biti za istrčavanje pasa, drugi sa spravama za pse koji će koristiti i onima koji rade treninge za pse, a treći modul za male pse.
Bojazan Karlovčana da će se do sad potpuno zelenu površinu, livadu koju su uglavnom koristili vlasnici pasa, betonizirati, Samanta Macan umiruje.
-Park će ostati jedna velika zelena površina, ali sada uređena zelena površina. Ništa od stabala neće biti srušeno, ostat će i nisko i visoko raslinje, bit će posađeno 226 novih stabala uz same šetnice i ključna područja kako bi sve bilo zeleno i da imamo jedan zeleni otok. Od 226 stabala 134 stabla su autohtone sorte poput graba, jasena i slično i sorti koje se vrlo brzo razvijaju pa ćemo vrlo brzo imati razgranate krošnje, zelenilo i hladovinu, ističe Macan.
Već su izgrađen novi nogostup s biciklističkom stazom - identični onima sa suprotne strane ulice. Nije jasno zbog čega se propustilo izgraditi širu biciklističku stazu, s dva traka. Ovako je uska, možda čak i uža od pravilnikom propisanog jednog metra pa, kako se već može vidjeti, biciklisti za vožnju češće koriste nogostup od same biciklističke staze.
-Isključivo smo se držali projekta same prometnice koja je već tu bila. Znači, dio koji je za bicikliste je odvojen taktilnim opločnikom od nogostupa. To je građevinski dio, ali smatram kako tu ne treba ništa promijeniti, sve je u skladu sa zakonom, projektima, prometnom infrastrukturom i planom prometa kako se treba razvijati na tom području tako da vjerujem da tu neće biti problema ni za naše bicikliste ni za naše šetače, kaže Macan.
Park će imati i niz javnih slavina koje će biti u skladu s novim zakonom i pravilnicima o javnim slavinama koji kaže kako one ne mogu biti bez nadzora i stalnih analiza kvalitete vode za piće.
-Grad Karlovac upravo radi na odluci o javnim slavinama na području cijelog grada čime će se pokriti ne samo područje Parka Grabrik. Popisuju se sve ključne lokacije gdje bi se javne slavine trebale staviti i upravo je na savjetovanju jedna takva odluka.
U vojarni Luščić se pak intenzivno radi na novoj prometnici, a iz ITU mehanizma financira se biciklistička staza s obje strane ceste, svaka s po jednim trakom.
-Povezivat će najnaseljenije dijelove grada - s jedne strane Rakovac i Grabrik, a s druge strane Novi centar sa Luščićem. Ovom i razvojem budućih biciklističkih staza vjerujem da će se motivirati građane da što više koriste bicikle s obzirom da se njime u pet minuta može doći bilo gdje u Karlovcu, kaže Macan.
Inače, posebnost ovog projekta su i vodeni vrtovi koji će se formirati uz samu prometnicu Luščić.
-Oni će se retencijom filtrirati natrag u podzemne vode čime će se navodnjavati zelene, travnate površine i raslinje. To je jedan od rijetkih projekata koji će uspjeti napraviti nešto takvo i gdje ćemo kišnicu i oborinsku vodu moći koristiti i u druge svrhe kroz te retencije, pojasnila je Macan.
Radovi na Parku Grabrik i biciklističkoj stazi u Luščići mogli bi biti završeni i prije roka, već krajem ove godine.
Na Starom gradu Dubovcu, kojim upravljaju Muzeji grada Karlovca, iz ITU-a se financiraju: revitalizacija ceste i izgradnja parkirališta, arheološka iskapanja nalazišta stare crkvice sv. Mihovila na humku ispred tvrđave, izrada konzervatorskog elaborata za Stari grad, krovište Branič kule i novi izložbeni postav, uređenje potkrovlja između kule A i kule B, sanacija ganjka i stepenica.
-Sve navedeno će značajno doprinijeti sigurnosti posjetitelja, ali će stvoriti i jednu dobru podlogu za širenje svega onoga što Stari grad i sada ima. Bitno je naglasiti kako je Stari grad lokalitet koji je i sada u funkciji tako da je sve ovo nadogradnja i dobra priča za budućnost, rekla nam je savjetnica za fondove EU i voditeljica projekta Nikolina Pahanić.
ITU radovi su već dobrano odmakli, posebno na prilaznoj cesti i parkiralištu. Iako projekt još nije prijavljen na natječaj, zna se da je osigurana bespovratna potpora od gotovo 2,5 milijuna eura dok će minimalno 15 posto, a vjerojatno i više vlastitog novca trebati osigurati Grad Karlovac.
-Mi imamo rok za prijavu do siječnja 2026. Nakon toga imamo rok za provedbu koji je 24 mjeseca. Ono što u ovom trenu ne možemo reći je koliko će ukupno biti troškovi jer su nam troškovici još u izradi i neka dokumentacija nam nije gotova, što je u ovakvom načinu prijave tj. direktne dodjele sredstava omogućeno, kaže Pahanić.
I arheološka istraživanja su uznapredovala. Crkva sv. Mihovila ubuduće bi trebala biti dio vizure Staroga grada.
-Ono što je uvijek stvar s arheologijom, posebno u karlovačkom području, je da mi nešto otkopamo, laički rečeno. To nam bude jako zanimljivo, ali nakon toga nam nedostaje taj dio prezentacije odnosno obično svi ti nalazi budu prekriveni u izvorno stanje. Ovdje smo napravili upravo suprotno, a to je da se temelji odnosno ono što se pronašlo tijekom arheoloških istraživanja ostavi otkriveno. Bit će konzervirano i vidljivo posjetiteljima, kaže Pleskina.
Ta crkva se spominje vrlo rano kao jedna od župnih crkvi karlovačkog područja, već u 13., 14. stoljeću.
Pronalaskom njenih temelja arheolozima je ostavila niz upitnika.
-Naime, apsida crkve, onaj dio gdje je oltarna je starija, brodovi, dakle bočni zidovi su mlađi, a centralno postavljeni toranj je pak po načinu gradnje vrlo sličan apsidi pa pretpostavljamo da bi oni bili iz istog vremena. Crkva je bila pregrađivana nekoliko puta pa ima i nekoliko faza. Zanimljivost je i da nigdje u zapisima ne postoji da je imala sakristiju, a sada prilikom arheoloških istraživanja pokazalo kako ipak postoji jedna bočna prostorija koja bi mogla biti sakristija. Tako da smo svi u očekivanju završnog arheološkog izvješća koji očekujemo krajem rujna.
ITU projekt "spojit" će se s još jednim EU projektom, INTERREG-om GIFTSnet, čime će Stari grad biti moderniziran s novim sadržajima za posjetitelje.
-Stari grad Dubovac je korisnik jednog od najvećih ulaganja u njegovoj povijesti. Kroz ITU mehanizam i kroz nastavak Fortitudea odnosno GIFTSnet projekta, Stari grad Dubovac će dobiti novo i obnovljeno lice, kaže nam Pleskina.
-Iz GIFTSneta se trenutno uređuje unutrašnjost Branič kule, vraća se zapravo neki originalni izgled Branič kule. Isto se značajno podiže sigurnost, rasvjeta i sve skupa, Branič kula će dobiti jedan novi, originalniji, ali u jednu ruku i moderniji izgled jer će zapravo biti omogućen i postav koji se postavlja iz ITU-a. Tako da u isto vrijeme imamo dva projekta koji se preklapaju što je dosta zahtjevno, ističe Pahanić.
-Cilj je da se kroz ova dva projekta promijeni postav u Branič kuli. Stari postav i sve kulise koje su bile unutar Branič kule su uklonjene, promijenjene su sve instalacije i sada se trenutno radi na završavanju zidova kako bi se pripremio novi izložbeni prostor. Uz to bit će obnovljeni svi drveni dijelovi Starog grada, kroz zamjenu ili održavanje, pa će se dobiti u potpunosti obnovljen i atrijski dio. Planirane su uredske prostorije na tavanskom prostoru kako bi se sadašnji uredski prostori iselili i dobilo se više izložbenog prostora za sve potencijalno zainteresirane posjetitelje, naglasio je voditelj Starog grada Dubovca Marinko Pleskina.
Novi postav u Branič kuli bit će u formi izložbe autora Igora Čuliga i pod nazivom Kula kartografa.
-Manje je poznato da je karlovačko područje jedno od najbolje kartiranih područja Habsburške monarhije, ali i starije od toga tako da će se ta vrlo zanimljiva poveznica između kartografije i našeg prostora u povijesti, pokušati na zanimljiva način prezentirati posjetiteljima, pojasnio je Pleskina.
Starom gradu bit će uređen i okoliš, a Atrij bi trebao postati i pristupačan osobama slabije pokretljivosti.
-Iz projekta GIFTSnet u planu je nabava skalomobila tako da osobe s invaliditetom ili dio njih može ući u Atrij što do sada nije bilo moguće te, isto tako, transmitera koji će putem mobilne aplikacije omogućiti razgled interijera Starog grada Dubovca za one koji na žalost nikako fizički ne mogu do njega, objasnila je Nikolina Pahanić.
Stari grad Dubovac je i dio projekta Dodir civilizacija zahvaljujući kojem je i ušao u ITU mehanizam.
Podsjetimo, u njega su uključene najznajčanije tvrđave na području Karlovačke županije od kojih svaka interpretirajući vlastitu temu, čini cjelinu koja priča o povijesti ovoga kraja.
-Zbog toga smo i u obavezi djelomično se sadržajno vezati na krovni Interpretacijski plan Dodir civilizacija. Između ostaloga jedna od najbližih stvari koja nam je ovdje najbliža je interpretacijski centar Zvijezde koji se planira u Bosanskom magazinu, a koji bi trebao biti početna točka rute koja povezuje sve te gradove unutar Dodira civilizacija, kaže Pleskina.
Na Starom gradu Dubovcu glavna tema je fortifikacijska ostavština.
Inače, ITU mehanizmu odnosno Većem urbanom području Karlovca pripadaju i gradovi Ozalj, Duga Resa i Slunj te općine Krnjak, Rakovica i Cetingrad. U svima njima, osim u Krnjaku provest će se neki od na početku spomenutih ukupno devet ITU projekata za koje je osigurano 33 milijuna bespovratnih eura.
T.P.
