Goran Moškun za sad nije bio uspješan u povlačenju EU novca.
-Dvaput sam bio prijavljen na natječaje LAG-a, ali premalo sam dobio bodova. Ja imam 60 godina i te godine mi skidaju bodove za razliku od mladih poljoprivrednika koji puno lakše dobiju ta sredstva, kaže nam.
To ga nije spriječilo da u nekad zapuštene parcele, na pet različitih lokacija u Vukovoj Gorici, uloži vlastitih par stotina tisuća kuna i posadi lješnjake.
-Prije tri godine kada smo išli gledati teren, jedva se pješice moglo proći. Bila je šikara, ponegdje praktički i šuma. Najprije smo morali nabaviti mehanizaciju da bismo to mogli pokrčiti, počupati panjeve, malčirati i sve očistiti, prisjeća se Moškun.
Na više od 5 hektara zemlje ima više od tri tisuće sadnica lijeske i tu ne misli stati.
-Mislimo saditi koliko ćemo moći dobiti zemlje. Neki minimum bio bi 10 tisuća sadnica, kaže.
Uložio je i u električne pastire koji mu čuvaju sadnice od divljači. Pastiri rade na struju koja stiže preko solarnih panela koje je također nabavio vlastitim sredstvima.
-Trenutno imamo pet pastira i svi se napajaju preko solarne ploče odnosno ona pune bateriju. Ova solarna ploča ga puni stalno, imam nadzor nad tim i to je trajno rješenje, tvrdi Moškun.
Neće odustati ni od traženja europskih sredstava.
-Možda se prijavimo za navodnjavanje ili nešto u tom smislu. Bez navodnjavanja, kako su krenule godine, ne bude ništa.
U međuvremenu nastavlja prema planu koji će, ako se ostvari, kući iz Austrije vratiti i njegovog sina.
-Sin je rekao: -Idem u Austriju, zaraditi nešto novca da se mogu vratiti kući. Znači, za nekih pet godina kada ovdje dođemo do barem pet tisuća sadnica koje će davati puni rod, objašnjaca Moškun.
U Vukovoj Gorici je i OPG Pavlaković koji se bavi uzgojem ovaca. Pokrenuo ga je Stjepan prije dvadesetak godina kada je uz svoj posao u Karlovcu kupio prvih 15 ovaca.
-Bio je to pilot plan da vidimo hoću li ja znati s njima. I, onda, malo po malo, govori nam gazda Pavlaković.
Na gospodarstvu je sada 40 ovaca koje, osim noću, slobodno šeću ograđenim pašnjacima.
-Imamo prijavljenu dobrobit životinja, a to znači da je prostor oko staje ograđen. Nije to 30, 40 nego 4 tisuće kvadrata i one kada nisu u staji mogu izaći van i onda su na slobodi. Imam i tri pregonska pašnjaka što znači da kad popasu na jednom dijelu prebacuju se na drugi, pojašnjava Pavlaković.
Stjepan o njima i dalje brine. Hrani ih ujutro i navečer, pazi da imaju svježu vodu, priprema im i oko 15 do 20 tona sijena za prehranu zimi i čuva ih da ne odu nekontrolirano na tuđu zemlju.
Istovremeno, brine i o bogatom voćnjaku, vinogradu i minimalno 50 stabala jabuke.
Stjepanu je ipak 70 godina pa je vođenje OPG-a sada prepustio sinu Goranu.
A kad je mladi gazda lakše se dolazi i do poticaja.
-Prepoznali smo priliku da kad OPG ima mladu osobu za nositelja OPG-a, a to u ovom slučaju znači osoba do 40 godina, onda se na natječajima dobivaju veći bodovi, a u konačnici i sami godišnji poticaji su nešto veći, kaže Stjepanov sin Goran.
Do sad su iz europskih sredstava preko LAG-a Vallis Colapis nabavili novi traktor i još neke strojeve. Planova za dalje je puno.
-Moja vizija je ići u smjeru voćarstva jer ne iziskuje kontinuirani rad na imanju te u smjeru turizma kao dopunske djelatnosti. Uglavnom, temelj je proširenje nepoljoprivredne djelatnosti na OPG-u, otkriva Goran.
Ali, bez pomoći stručnjaka koji prate natječaje, znaju pisati i provoditi projekte, do sredstva se teško dolazi.
-Na primjer, ovdje postoji jedan poticaj koji je tata mogao dobivati zadnjih 15 godina, ali nismo znali za njega. Znači, treba se informirati jer vam nitko neće sam doći i reći što sve možete dobiti. Savjetodavna agencija je ta koja pruža informacije o tome gdje sve možeš dobiti poticaje, pojašnjava Goran.
Jedna takva agencija radi u Karlovcu i obuhvaća područje cijele Karlovačke te dijelove susjednih županija. Dolaze im brojni poljoprivrednici koji žele unaprijediti svoje poslovanje.
-Velika većina poljoprivrednika u Karlovačkoj županiji su mali OPG-ovi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ispod 8 tisuća eura ekonomske veličine. Oni zapravo traže potpore za osnovno, za noviju mehanizaciju, za kupnju poljoprivrednog zemljišta, za kupnju životinja, za ograđivanje voćnih nasada, za kupnju voćaka jer puno ih se bavi voćarstvom ili se žele njima baviti, kaže Tihana Bakarić, vlasnica obrta Bumerang za poslovno savjetovanje.
Mali dio OPG-ovaca se odluči na iskorak i registrirati dopunsku djelatnost i baviti se preradom, proizvodnjom džemova, sokova i slično, naglašava Bakarić.
- Svi mislimo da je to jednostavno, ali procedura je dosta zahtjevna i praktički se oni izjednačavaju na tržištu sa bilo kojim obrtnikom ili poduzećem. Strogi su uvjeti, higijenski i svi ostali pa zato interes još nije za to velik, dodaje Bakarić.
Poljoprivrednicima, naime, ponekad i daleko lakše stvari predstavljaju problem.
-Vrlo često ljudima pomažem u najobičnijim stvarima, kako doći do neke informacije, ispuniti neki formular, skenirati nešto i tako dalje, kaže Bakarić.
Oni koji se ipak odvaže krenuti u kompleksnije procedure za povlačenje ozbiljnijih sredstava, hrabrost bi se mogla višestruko isplatiti.
-Očito je da oni koji se žele baviti poljoprivredom ili ojačati ono što sada imaju, imaju mogućnost povlačenja potpora te da imaju svoje mjesto na tržištu, naglašava Bakarić.
U novom financijskom razdoblju države članice Europske unije morat će osigurati da najmanje 35 % sredstava za ruralni razvoj i najmanje 25 % izravnih plaćanja, bude iskorišteno za mjere u području okoliša i klime.
Najmanje 10 % izravnih plaćanja namijeni su malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje 3 % proračuna reformirane poljoprivredne politike dodjeljivat će se mladim poljoprivrednicima.
T.P.
