Knjiga je nastala u povodu 120 godina karlovačkog muzeja na temelju materijala koje je autorica pronalazila u proteklih tri desetljeća.
- Materijali su se, zapravo, prikupljali sami jer uvijek kad se istražuju neke teme onda se nađe nešto što nije tada u fokusu pa se zapiše. Tako je postojala posebna bilježnica za ono što se čini zgodno, a nije sada baš interesantno i bitno. Tako da je tu bilo od arhivskih zapisa, novina, starih periodika gdje su se našle zgodne crtice pa u literaturi nešto što je možda prošlo ispod radara. Od svuda se pronalazilo, kaže za Studio Europa autorica knjižice "120 priča oz povijesti Karlovca" Sanda Kočevar.
I novinar Nino Perić je, sjeća se, na Studijskom odjelu Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" neumorno listao periodiku i u bilježnicu rukom zapisivao podatke koje je pronalazio.
-Ta njegova "Karlovačka škrinjica" nekako mi se činila zgodna, puna kratkih priča, njih više od tristotinjak. Format mi se činio sjajan i rekoh baš je idealna prilika da i mi nešto takvo povodom 120. godišnjice Muzeja, 30 godina od "Karlovačke škrinjice" i 10 godina od njegove smrti obilježimo i omaž njemu napravimo, kaže Kočevar.
Njena knjižica je nešto većeg formata od Perićeve i ima 12 poglavlja, svako s po 10 priča.
-Trgovina, obrt i industrija, rijeke, sport, život u gradu, ljudi, nepogode, moda, ljepota i zdravlje, školstvo i kultura, savjeti domaćicama, funkcioniranje grada i i zadnja dva poglavlja su vezana uz muzej i muzejske predmete, zgrade i djelatnosti, nabraja Kočevar.
Pa iako priče obuhvaćaju period od 1593. do 2023., neke karlovačke teme su uvijek aktualne i kao da se ponavljaju iz stoljeća u stoljeće.
-Ono što ja moram reći, ja sam povjesničar, povijest nas ničemu nije naučila, ničemu. Rekli su nam drugačije, historia est magistra vitae, povijest je učiteljica života pa bi trebalo nekakvu pouku iz toga izvući...ništa nismo naučili, kaže Kočevar.
U njenoj knjižnici za to je niz primjer, a najbolje se to vidi u funkcioniranju grada.
-Imate situacije prije stotinjak ili više godina kada su gradski službenici potkradali gradsku blagajnu. Onda su uoči suđenja sve nekretnine prebacili na supružnike pa su se izvukli samo sa kaznom. Imamo i radove u Zvijezdi kad se uvodila električna javna rasvjeta 1908. godine. Jedan se gradski inženjer žali kako su izvedeni radovi ispred njegove kuće. Unajmi gradskog fotografa Hinka Braunera, poznatog fotografa, da posnimi te radove i napravi razglednicu. Čovjek to šalje okolo, a među ostalima i gradskoj upravi kojoj se on žali. Na razglednici fino nacrta sve što nije dobro napravljeno, označi crvenom bojicom, napiše datume kada je to izvedeno i gradska uprava mu ne odgovori.
Pa, baš kao i danas kad nitko drugi neće pomoći, i ovaj se inženjer obratio "medijima".
-On se žali Dušanu Lopašiću koji je tada urednik "Glasonoše". Šalje mu takvu razglednicu i onda kaže: "Evo, kad se žališ našoj gradskoj upravi onda ne dobiješ niti odgovora, gantz absolutistisch, kak se zeme". Tako da ima puno poveznica s današnjim vremenom, govori Kočevar.
Sličnosti ima i u poglavlju o poplavama koje su od samog početka izgradnje karlovačke Zvijezde prijetile gradu, a to čine i danas.
-Recimo, 1888. je visina Kupe bila tolika da čamci nisu mogli prolaziti ispod Banijanskog mosta, a Kupa se razlila Zrinskim trgom. Na bedemima je voda narasla preko puškarnica, a cijelo gažansko polje podsjećalo je na jezero. Građanima je pomagao jedan interventni čamac, kućevlasnicima u Zvijezdi nije pomagao nitko na pritužbe da su im nakon te poplave podrumi puni vode što se nikad prije nije događalo. Razlog je pronađen u "lošoj izvedbi propusta splavnice kojom voda iz Kupe utječe u Šanac". Taj je propust te godine loše popravljen, a nitko nije snosio odgovornost, čita nam Kočevar iz svoje knjižice.
Bazirane na arhivskim podacima priče su kratke i pitke, oblikovane tako da su pristupačne prosječnom čitatelju. Knjižica može biti sjajan dar ili suvenir jer će o karlovačkoj povijesti čitati iz potpuno drugog kuta. Može je se kupiti u Muzeju Domovinskog rata Turanj - Karlovac i na Starom gradu Dubovcu po cijeni od samo 10 eura.
Materijala koji bi bili vrijedni za objavu ima još pa možda, nekad, "120 priča iz karlovačke povijesti" dobije i svoj nastavak.
T. Perković
