Četvrti je ovo regionalni centar kompetentnosti u Karlovačkoj županiji i najmlađi od prethodna tri: za elektrotehniku i računarstvo, strojarstvo i turizam, a posvećen je poljoprivredi.
Nositelj projekta je Poljoprivredno - prehrambena škola Požega, a karlovačka Prirodoslovna škola mu se pridružila kako bi modernizirala postojeće obrazovne programe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora odnosno zanimanja agroturističkog tehničara, poljoprivrednog gospodarstvenika, tehničara nutricionista i cvjećara, te nabavila suvremenu opremu na kojima će učenici dobiti nova znanja i vještine.
Novi plastenik postat će tako najveći školski praktikum. Ima dva dijela - za proizvodnju presadnica i cvijeća tj. bilja koje se uzgaja u kontejnerima ili lončanicama te za uzgoj plodovitog povrća na hidroponski način tj. na bez zemljanim supstratima.
-Objekt je opremljen računalom koje vodi sve procese što se tiče klime - provjetravanja, zasjenjivanja, grijanja i ovlaživanja. Računalo je povezano internetom tako da se može upravljati i daljinski sa bilo kojeg mjesta na svijetu rekao je Damir Blažinić predstavnik izvođača radova, tvrtke Metaplast.
Učenici će stjecati znanja na najsuvermenijoj opremi, dodala je zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar.
- Ta znanja će koja će stjecati učenici ove škole na praktičnoj nastavi će omogućiti i njihove kompetencije te zapošljavanje odmah nakon završene srednje škole. Iskreno se nadam da će ova škola postati i centar poljoprivrede za naša obiteljsko - poljoprivredna gospodarstva, za ljude koji se u okviru svojih kućanstava bave poljoprivredom te da će ovdje steći neka nova znanja u proizvodnji i preradi bilja. Hidroponski uzgoj kojem su temelj ili perlitna vlakna ili kokosova vlakna, koji daje 10 posto veći prirast od konvencionalne proizvodnje na zemlji, doista je jedan drugačiji način proizvodnje, naglasila je Hajsan Dolinar.
Nada se kako će ova škola u budućnosti imati i druge laboratorije "koji će na osnovu izolirane DNK čestice moći proizvoditi biljne vrste koje će također davati veći prirast, biti otporne na štetočine te neće trebati toliko pesticida".
No, ako je sve automatizirano što će raditi učenici.
-Radit će jako puno. Treba sve pripremiti. Već smo nabavili posebnu zemlju krenut ćemo sa sjemenom paradajzda da bismo dobili flance, pojasnila je Svjetlana Rogoz - Klasan, profesorica strukovnih predmeta i voditeljica novog praktikuma.
Te flance će ove godine dati na prodaju s obzirom da im za uzgoj paradajza na hidroponski način neće biti adekvatni.
-Ovo obično sjeme ne može popratiti hidroponiju. Za hidroponiju za paradajz treba jedno puno kvalitetnije sjeme. Na studijskom putovanju u Nizozemskoj smo vidjeli da je cijena za kilu tog sjemena, kila zlata, naglasila je profesorica Rogoz - Klasan.
U budućnosti, čim nastavnici prođu dodatne edukacije, iz ovog bi plastenika mogle izlaziti različite salate, paradajzi, patlidžani, paprike, tikvice, ali i cvijeće.
Karlovačka županija sufinancirala je ovaj projekt sa 130 tisuća eura, a ukupna vrijednost aktivnosti provedenih u Prirodoslovnoj školi je 285 tisuća eura. Stručnu pomoć u provedbi, školi je pružila Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije.
Uz Prirodoslovnu školu partneri na projektu su Požeško – slavonska županija, Srednja škola Stjepana Sulimanca iz Pitomače, Veleučilište u Požegi, Kutjevo d.d., Ekonomska škola u Požegi, Udruga učeničkih domova Republike Hrvatske.
T.P.
@studioeuropa.online Plastenikom izrađenim u okviru projekta #rck #panonika ♬ original sound - Studio Europa
