-Kada sam putovala jugom Egipta vidjela sam brojne djevojčice kako se igraju na ulici i razmišljala zašto ne žele ići u školu, kaže u Kairu u razgovoru za Studio Europa.
Elarief, poduzetnica s obrazovanjem iz područja animacije i grafike, došla je na ideju da igricama potakne djecu na odlazak u školu. Tako se rodila "Warrd", digitalna aplikacija s igricama namijenjenima učenju, a koja se danas koristi u osnovnim škola diljem Egipta.
Elarief je u jeku krize s koronavirusum, dok je bila trudna, osnovala "start-up" kompaniju EdTech. Putem nje je razvila aplikaciju s igricama osmišljenima na način da djeca odgovaraju na pitanja i skupljaju bodove. Sve aktivnosti u igricama su izvučene iz osnovnoškoloskog programa. U igricama su obuhvaćeni predmeti poput matematike, povijesti, biologije te arapskog i engleskog jezika.
-Napravili smo aplikaciju koja čini obrazovni sadržaj jednostavnim i interaktivnim za djecu. Umjesto da se dosađuju, ona žele odgovarati na pitanja jer vole igrice. Tako raste njihovo znanje, objašnjava Elarief.
Učitelji su sretni jer su se mnoga djeca vratila u školu kako bi mogla igrati "igricu". Trenutno više od 30.000 djece dolazi u javne škole koje imaju tablet s tom aplikacijom u Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Senegalu, Obali Bjelokosti i Nigeriji te do izbijanja rata i u Sudanu. Aplikacija je prodana i u Francusku te Englesku.
Warrd je inače rasprostranjeno arapsko žensko ime u Egiptu.
-Odlučila sam imati junakinju svoje priče o aplikaciji, objašnjava Elarief zašto je dala upravo to žensko ime proizvodu.
Ona želi dodatno razviti ovu tehnologiju i modernizirati njome učenje u siromašnim dijelovima svijeta.
Poduzetnica Elarief ima jasan stav što se sve može postići kada je netko potaknut stalnom željom za svladavanjem prepreka. Takav način razmišljanja dobro joj je poslužio ne samo na mjestu izvršne direktorice vlastite kompanije, već i na mjestu izvršne direktorice MENA Women Business Cluba, sada autonomne inicijative koju su 2021. pokrenule Unija za Mediteran i Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO).
Ali kako je dospjela tamo?
Elarief odmah priznaje da nije uvijek bila pozitivna i poduzetna kakva je danas. To se djelomično može pripisati negativnom radnom iskustvu na početku karijere koje se pokazalo transformativnijim nego što je tada mogla zamisliti.
-Radila sam u vrlo poznatom animacijskom studiju u Kairu kada mi je bila 21 godina. Izvršni direktor je odbijao zapošljavati žene, ali jedan direktor je znao koliko sam dobra u animaciji pa je zaposlio mene i prijateljicu, kaže Elarief.
Radile su puno, čak i u vrijeme Ramazana kada drugi nisu radili. Jednog dana, kada je izvršni direktor došao u posjet iz inozemstva, bile su prisiljene sakriti se iz njegovog vidokruga. Drugi direktor ih je poslao na balkon i zatvorio vrata.
-Bila sam na balkonu, na suncu, sat vremena! Sve dok nije otišao, napominje ogorčena. Pa ipak, iz toga je proizašlo nešto dobro.
-Tog dana sam pomislila: 'Ne moram to raditi, ne moram više nikada biti u takvoj situaciji'.
Ovo je samo jedan od mnogih slučajeva rodno uvjetovane diskriminacije s kojom se od tada profesionalno suočila, ali poslužila joj je kao prekretnica u karijeri. Potaknula ju je da pokrene svoj prvi "start-up "- a zatim drugi i treći nakon što su prethodna dva propala. Također ju je inspiriralo da se udruži s drugim ženama iz regije poznate kao MENA (Middle East and North Africa).
Područje Bliskog istoka i sjevera Afrike i dalje bilježi jednu od najslabijih stopa sudjelovanja žena u radnoj snazi na globalnoj razini. Stopa nezaposlenosti žena iznosi ondje u prosjeku 20 posto, što je dvostruko više od muške, podatak je Unije za Mediteran, organizacije sa sjedištem u Barceloni. Osim toga, u odnosu na ostatak svijeta, postotak poduzetnica u regiji MENA koje posjeduju ili upravljaju tvrtkama jedva doseže 5 posto u usporedbi s globalnim prosjekom od 23 do 26 posto.
Elarief nastavlja neumorno raditi na rušenju barijera u pretežno muškom poslovnom svijetu. Vidi dvije barijere.
-Jedna je nedovoljno samopouzdanje žena, koje ima više uzroka. Kultura i način na koje su one odrasle je jedan od uzroka. Srame se pitati što žele i predstaviti se", kaže. "A druga prepreka je financijska uključivost. Postoje edukativni programi, ali nedostaju novčani fondovi kako bi te žene pokrenule svoje poslove, dodaje.
Elarief kaže kako vidi promjenu u području "start-up" te malih i srednjih kompanija, ali da žene moraju nastaviti surađivati i umrežavati se.
MENA Women Business Club, koji okuplja 6.000 osoba, organizirao je u ožujku na Međunarodni dan žena konferenciju u Kairu. Dodijelio je pritom nagrade inovativnim „start-up“ kompanijama koje vode žene.
Mona Fattouh iz Conyworlda (Egipat) osvojila je nagradu od 1.000 dolara za prvo mjesto. Na drugom mjestu je Guadaluna Chaer iz LUXEED Robotics (Libanon) sa osvojenih 750 dolara dok je trećeplasirana Fella Bouti iz Ecotashire (Alžir) dobila 500 dolara.
-Sretna sam da smo tom malom novčanom nagradom mogli odati priznanje tim ženama", napominje Elarief koja je novac za nagrade skupila od sponzora. -Sretna sam što su javno mogle podijeliti priču o svom uspjehu.
Kaže da je važno osjetiti da te netko podržava.
-Tako su i mene ojačali, pa ja sada nastojim ojačati druge, objašanjava Elarief.
Pred njom i drugim poslovnim ženama na Bliskom istoku i sjeveru Afrike još uvijek su brojni poslovni i društveni izazovi. No malo po malo, sve se lakše hvataju u koštac s njima.
-Kad mi netko kaže da ne mogu nešto učiniti, učinim to, naglašava.
Žene su željne rada i željne su uspjeha pa Elarief poziva da ih se podrži u tome.
-Kada učinite da se žene osjete snažnima, kada osjete da mogu napraviti puno stvari, one će ih i napraviti, zaključuje.
Iz Kaira za Studio Europa, Miho Dobrašin
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
