-Kako je bilo na putovanju, jesi mi donio kakav suvenir?, pitao sam prije nekoliko godina prijatelja koji se par dana prije našeg susreta vratio s Tenerifa, španjolskog otoka i popularne turističke destinacije.
-Bilo je super. Sunce, plaže vrhunske, more valovito, ali navikneš se, uopće nemaš osjećaj da si u Europi… Znaš da sam ti donio nešto, odgovori prijatelj pun dojmova dok mi je pružao malu papirnatu vrećicu koja je na prvi pogled djelovala prazno.
-Što je to, pitao sam ga u čudu.
-Sjemenke. Tamo ti palme i fikusi rastu kao kod nas korov. Uzmi, posadi negdje, ja sam mislio kod sebe doma u vrtu…
Tako je otprilike tekao naš razgovor – obojica smo bili potpuno nesvjesni da taj naizgled bezazleni suvenir sa sobom nosi ozbiljnu i često zanemarenu opasnost.
Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju da je tijekom 2024. svaki drugi stanovnik Hrvatske u dobi od 15 i više godina bio na privatnome višednevnom putovanju. Onih koji su putovali izvan Hrvatske bilo je više od 800 tisuća, a prema dobi prevladavali su oni od 15 do 34 godine (njih čak 328 tisuća prošle je godine pakiralo svoje kofere).
Ne postoje točni podaci koliko su tom prilikom u Hrvatsku donijeli "suvenira" poput ovih iz uvoda, ali stručnjaci upozoravaju da realna opasnost itekako postoji. Primjeri poput bakterije Xylella fastidiosa, koja je u južnoj Italiji uništila milijune stabala maslina, pokazuju koliko ozbiljne ekonomske posljedice može imati unošenje biljnih štetnih organizama iz drugih dijelova svijeta.
-Ljudi najčešće nemaju lošu namjeru – biljku, plod ili sjeme ponesu kao uspomenu, ne razmišljajući da time mogu unijeti biljne štetne organizme koji se kasnije vrlo teško suzbijaju. U današnje vrijeme putovanja su brza i česta, a s njima se brže šire i biljne bolesti i nametnici, zbog čega je informiranost putnika jedan od ključnih alata prevencije, upozorio je
Dario Ivić, voditelj Odjela za biljno zdravstvo u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Ivić je doktorirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a prije dolaska u HAPIH osam je godina proveo u Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta, gdje se ponajprije bavio gljivičnim bolestima bilja.
Inače, HAPIH je nacionalni nositelj kampanje #PlantHealth4Life koju već treću godinu za redom provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) diljem Europe. Cilj kampanje je potaknuti putnike na razmišljanje o važnosti očuvanja zdravlja bilja i kako tome može doprinijeti odgovorno
ponašanje tijekom putovanja.
Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a, ističe kako je ključna prevencija, jer je sprječavanje unošenja štetnika neusporedivo jednostavnije od njihova suzbijanja. Hefer navodi kako strani biljni štetni organizmi često putuju s ljudima u njihovoj prtljazi, zajedno s biljkama koje se prenose bez loše namjere i bez znanja o posljedicama.
No, jedna biljka ili plod mogu biti dovoljni da se nametnik proširi i uzrokuje dugoročnu štetu. A te činjenice putnici tek trebaju postati svjesni.
V.V.
[Foto: HAPIH]
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
