Europski parlament je s 505 glasova za, 92 protiv i 44 suzdržanih donio novu Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama u EU-u.
Tom direktivom, koja je dogovorena s Vijećem u lipnju, poboljšat će se životni standard i uvjeti rada svih radnika u EU-u te promicati gospodarski i socijalni napredak, a države članice trebale bi promicati kolektivno pregovaranje o plaćama.
Nova direktiva primjenjivat će se na sve radnike u EU-u koji imaju ugovor o zaposlenju ili radni odnos.Čak 21 od 27 država članica Europske unije ima zakonsku minimalnu plaću.
No, preostalih šest država članica u kojima je minimalna plaća već zaštićena isključivo kolektivnim ugovorima, a to su Austrija, Cipar, Danska, Finska, Italija i Švedska, neće imati obvezu uvesti nova pravila ni univerzalno primjenjivati kolektivne ugovore.
-Priča o minimalnim plaćama je nešto o čemu se jako puno govori i oko čega se jako lome koplja. Sigurno je da tu neće biti jedinstvene europske minimalne plaće koju će propisivati Europska unija niti Europska unija ima takvu nadležnost. Ovisit će prvenstveno o pojedinim državama članicama jer ne može ista minimalna plaća biti u Bugarskoj ili npr. Njemačkoj. Ono što je kod minimalnih plaća veliki problem, bilo kakvo izjednačavanje na toj razini, a o čemu mi unutar EPP-a često raspravljamo, je pitanje Skandinavije jer oni nemaju zakonski uređen sustav minimalnih plaća nego se tamo radnička prava rješavaju kroz kolektivne ugovore. Tu je problem što su oni u startu protiv bilo kakve potpune harmonizacije minimalne plaće na europskoj razini. Tako da ne treba očekivati neku veliku promjenu u odnosu na današnju situaciju, rekao nam je nedavno zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Iako određivanje minimalnih plaća ostaje u nacionalnoj nadležnosti, države članice morat će međutim jamčiti da one omogućuju radnicima dostojan život, uzimajući u obzir troškove života i razine plaća.
Za procjenu primjerenosti zakonski propisanih minimalnih plaća države članice mogu sastaviti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama ili upotrijebiti vrijednosti od 60 % bruto medijalne plaće i 50 % bruto prosječne plaće.
S druge strane, države članice u kojima je manje od 80 % radnika obuhvaćeno kolektivnim ugovorima morat će u suradnji sa socijalnim partnerima izraditi akcijski plan za povećanje njihova obuhvata.
Vijeće bi ovaj mjesec trebalo službeno odobriti sporazum nakon čega će države članice imati dvije godine za provedbu Direktive.
Provedba će pod obavezno biti pod povećalom. Svaka država članica, naime, mora uspostaviti sustav za praćenje, kontrolu i inspekciju na terenu. Osim usklađenosti s Direktivom "pratit" će se i problem izrabljivačkog podugovaranja, lažnog samozapošljavanja, neevidentiranog prekovremenog rada i povećanog intenziteta rada.
T.P.
