Rak je krivac za 26 % izgubljenih života u EU-u, tj. drugi je po važnosti uzrok smrti u EU, nakon kardiovaskularnih bolesti.
Hrvatski građani, na žalost, ne mogu se pohvaliti uspješnom borbom s ovom zloćudnom bolesti koja se može prevenirati, a i liječiti ako se na vrijeme dijagnosticira.
Deblji smo od ostatka EU, više pušimo, manje kontroliramo zdravlje. Posljedično, više obolijevamo i na liječenje od raka trošimo više od drugih zemalja članica unije.
Prema izvješću za Lijepu Našu, naime, Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.
Istovremeno, stope sudjelovanja u nacionalnim programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva niže su od prosjeka EU-a.
To je poseban rizik za stanovnike u ruralnim područjima te one nižeg stupnja obrazovanja i dohotka.
Hrvatska je 2020. prva u EU uvela nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća. Probir se obavlja računalnom tomografijom s niskim dozama zračenja, i to svake godine na osobama u dobi od 50 do 70 godina koje su aktivni pušači ili su prestale pušiti u posljednjih 15 godina, a imaju pušački staž od minimalno 30 godina.
Statistika nam ne ide na ruku ni kada se radi o brzom pristupu liječenja raka.
Otežan je zbog ispodprosječnog broja zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju te kapaciteta za liječenje.
Zbog nedjelotvorne koordinacije u sustavu pružanja skrbi, ti su problemi pojačani. Sve zajedno to dovodi do niske stope petogodišnjeg preživljenja oboljelih od raka.
-U tijeku je reforma za poboljšanje koordinacije skrbi povezane s rakom, koja uključuje snažnu komponentu prikupljanja podataka. Troškove liječenja raka karakteriziraju niski izravni troškovi, ali visoki troškovi obolijevanja od raka, zbog čega su ukupni troškovi za 11 % veći od prosjeka EU-a, stoji u Pregledu trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama 2023. za Hrvatsku.
Procjenjuje se da su 2020. rak prostate, debelog crijeva i pluća činili polovinu novih slučajeva raka.
Prema Nacionalnom strateškom okviru protiv raka za razdoblje 2020. –2030., cilj je poboljšati zdravlje građana, smanjiti incidenciju i smrtnost od raka te produljiti I povećati kvalitetu života osoba oboljelih od raka.
-Konkretni prioriteti su uspostava nacionalne onkološke mreže i registra pacijenata, unapređivanje primarne i sekundarne prevencije o poboljšanje pristupa suvremenoj radioterapiji.
Svako od 12 poglavlja okvira posvećeno je određenom području skrbi povezane s rakom kao što su prevencija, liječenje, rehabilitacija i palijativna skrb.
Kako bi se iz strateškog okvira sve provelo, Hrvatska će trebati uložiti barem 200 milijuna eura kako bi s vremenom uštedjelo 113.000 godina kvalitetnog života.
Inače, podaci po zemljama pokazuju da su države članice EU-u 2018. potrošile veliki iznos, gotovo 170 milijardi eura, na skrb za oboljele od raka te da je rak pluća i dalje uvjerljivo najčešći uzrok smrti od raka.
Iako su rashodi za prevenciju posljednjih godina povećani to je i dalje tek 3,4 % ukupnih rashoda za zdravstvo.
T.P.
[Foto: Beth Macdonald / Unsplash]
