I Hrvati će tada birati 12 svojih zastupnika u Europski parlament, čija su sjedišta u Bruxellesu i Strasbourgu.
U Hrvatskoj je 61 posto ispitanika reklo da ih zanimaju ti europski izbori, što je 4 postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje, te 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.
Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će birati ukupno 720 zastupnika.
Oko 81 posto ispitanika smatra da je izlazak na europske izbore još važniji zbog aktualnih međunarodnih okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto anketiranih osoba.
"Europljani su svjesni važnosti izbora te činjenice da je glasanje još važnije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu", izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do 7. lipnja u ponoć.
Oko 46 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje da će u kampanji dominirati tema jačanja gospodarstva i radnih mjesta, a njih 45 posto očekuje temu siromaštva i socijalne isključenosti.
Ispitanici su u Hrvatskoj kao bitne teme naveli budućnost Europe (njih 27 posto), obranu i sigurnost EU-a (26 posto), borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala (25 posto), poljoprivredu i djelovanje protiv klimatskih promjena (po 22 posto), javno zdravstvo (21 posto), vladavinu prava te autonomija EU-a u području industrije i energetike (po 20 posto), migracije i azil te potrošačka prava (po 16 posto). Manje bitnima smatraju digitalizaciju, rodnu ravnopravnost te humanitarnu i razvojnu pomoć.
Borba protiv siromaštva i društvene isključenosti prioritetna je tema za stanovnike na razini EU-a. Slijede je javno zdravstvo, gospodarstvo te europska obrana i sigurnost.
Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Ono bi stoga moglo biti jedno od važnih pitanja u kampanji u devet država članica, od čega najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto) smještenih blizu Rusije.
Europska obrana i sigurnost ključne su za jačanje pozicije Unije na međunarodnoj sceni, misli 37 posto ispitanika na EU razini, dok njih 30 posto misli da su to energetika, sigurnost hrane i poljoprivreda.
Oko 40 posto isputanika smatra da je EU postala važniji akter proteklih godina, 35 posto misli da se njezin utjecaj nije mijenjao, a 22 posto da se smanjio.
Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu.
Proljetno istraživanje Eurobarometra provela je agencija Verian od 7. veljače do 3. ožujka u svih 27 članica EU-a na uzorku od 26.411 stanovnika.
M. Dobrašin
[Foto: Manny Becerra on Unsplash]
