Austrija zaustavila potpuni ulazak Rumunjske u šengen: Bez graničnih kontrola mogu samo zrakom i morem

Rumunjska i Bugarska su prije tri mjeseca ušle u Schengen, ali slobodno putovanje bez graničnih kontrola moguće je samo ako njihovi građani putuju avionom ili morem.

Claudiu Zamfir, 41-godišnji novinar, u travnju je prvi put otputovao iz rodne Rumunjske, a da ga nitko nije zatražio dokument na granici. U glavnom gradu Bukureštu ukrcao se u zrakopolov pa sletio u njemački Frankfurt. Odande je drugim letom otišao u Bruxelles.

- U Frankfurtu sam presjeo na drugi avion brže nego je to bilo u prošlosti. U tom trenutku sam osjetio prednost "šengenskog" prostora - kaže Zamfir za Studio Europa. Nekoć se na velikim aerodromima, dok bi čekao u redu pred policijskim šalterom, bojao da neće stići na drugi let.

To se promijenilo prije tri mjeseca kada je 27 europskih zemalja odobrilo Rumunjskoj i Bugarskoj priključenje tom prostoru slobodnog prekograničnog prijelaza, ali samo za putovanja zrakom ili morem. Zamfir i njegovih 19,6 milijuna sunarodnjaka i dalje moraju pokazati putovnicu ili osobnu iskaznicu putuju li cestom.

Ovih će dana milijuni Rumunja koji žive u zemljama šengena - Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj - krenuti na ljetni godišnji odmor u domovinu, a mnogi od njih putuju osobnim automobilima kako bi obiteljima donijeli što više stvari iz inozemstva. Kolone vozila stvaraju se na graničnim prijelazima. Posebno je duga kolona na granici između Mađarske i Rumunjske. Više od milijun stanovnika Rumunjske ima i mađarsko državljanstvo, a mnogi od njih sada dugo čekaju na pregled putovnica.

- Ljudi su frustrirani - napominje Zamfir. - No pate i prijevozničke kompanije koje kamionima prevoze hranu, a također i turistički prijevoznici - dodaje. Brojni Rumunji putuju preko Bugarske na more u Grčku.

Zašto Rumunjska i Bugarska nisu u cjelosti u Schengenskom prostoru postalo je jasnije u Beču, na nedavnom godišnjem sastanku ministara vanjskih poslova 14 zemalja kroz koje prolazi rijeka Dunav ili koje se nalaze u blizini,

- Želimo razviti sigurniju i otporniju dunavsku regiju poboljšanjem sustava granične kontrole i unapređenjem suradnje između policija i drugih tijela za provedbu zakona kako bi se suzbila ilegalna migracija, korupcija i organizirani kriminal - piše u deklaraciji podunavskih zemalja donesenoj pod predsjedanjem Austrije.

Austrija, koja nije članica vojnog NATO saveza, jedina se naime otvoreno protivi punom članstvu Rumunjske i Bugarske u šengenu jer se suočava s priljevom imigranata i želi da policija nastavi pregledavati dokumente ljudima koji cestom izlaze iz Rumunjske i Bugarske u druge zemlje Europske unije. U Austriji živi 9 milijuna stanovnika, a 112.000 ljudi je ondje zatražilo azil 2022. godine.

- Njih 75 posto nije bilo nigdje registrirano na ulazu u EU. Austrijancima je stoga teško objasniti kako su došli ovdje - kaže austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg.

Osobe koje traže azil, odnosno utočište u stranoj zemlji zbog političkog progona i izbjeglištva, to bi trebale učiniti odmah po prelasku granice EU-a. Schallenberg smatra da Rumunjska i Bugarska ne kontroliraju dobro svoje granice, koje su ujedno granice EU-a, pa emigranti nezakonito odlaze do Austrije.

- Šengen je poput zgrade u kojoj svaki stanar pristane da se maknu vrata s njegovog stana jer vjeruje da će ulaz u zgradu biti dobro čuvan - kaže ministar. - Nešto je, međutim, loše u sustavu jer zemlje koje se nalaze u središtu Europe, poput Njemačke i Austrije, godinu za godinom imaju priljev neregistriranih emigranata - dodaje.

Zbog priljeva neregistriranih migranata šengen biva povremeno suspendiran. Lani je Njemačka kontrolirala granicu s Austrijom, pa Austrija sa Slovenijom i posljedično Slovenija s Hrvatskom u kojoj se nalazi vanjska granica EU-a.

Rumunjska i Bugarska su, uz Irsku i Cipar koje ne žele biti dio tog nekontroliranog prostora, jedine zemlje EU-a izvan šengena. Da bi bile primljene potreban je pristanak svih zemalja članica. Austrija se usprotivila uloživši veto, a zatim je pristala samo na slobodni prijelaz na aerodromima i u morskim lukama.

Claudiu Zamfir vjeruje da je Austrija učinila taj ustupak pod pritiskom Njemačke i drugih partnera iz EU-a zbog Ukrajine.

- Ukrajini treba Dunav kako bi njime izvozila svoje žitarice dok Rusija blokira crnomorske luke - kaže Zamfir. Dunav, najduža rijeka u EU, velikim dijelom prolazi kroz Bugarsku i Rumunjsku.

Žitarice se s brodova tovare na kamione i vlakove u Rumunjskoj pa putuju u druge zemlje EU-a. Potreba za dodatnom isporukom preko Rumunjske pojavila se u veljači jer su nezadovoljni poljoprivrednici u Poljskoj blokirali granicu s Ukrajinom kako bi zaustavili "nekontrolirani priljev hrane". Istovremeno, EU šalje preko Rumunjske oružje i materijal susjednoj Ukrajini u ratu protiv Rusije. Granične kontrole usporavaju dostavu.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je prije godinu dana da se Njemačka, čije brojne kompanije posluju u u Rumunjskoj, zalaže za ulazak te zemlje u prostor šengena.

- Kada je riječ o Bugarskoj i Rumunjskoj, mi smo spremni dati odobrenje. Drugi, kao što znate, još uvijek imaju neka pitanja - rekao je tada novinarima.

Desna Slobodarska stranka Austrije (FPO), koja je kritična prema EU-u i imigrantskoj politici, pobijedila je deset dana ranije na izborima za Europski parlament osvojivši 25,4 posto glasova. Na jesen joj predviđaju uspjeh i na parlamentarnim izborima u Austriji. To bi moglo dodatno udaljiti Rumunjsku i Bugarsku od potpunog šengena.

Rumunjska vlada je nezadovoljna, no pomirila se s aktualnom situacijom. Upravo je šengen bio goruća tema tamošnje predizborne kampanje za Europski parlament. Desna stranka Savez za rumunjsko jedinstvo (AUR), osnovana prije pet godina, polučila je dobar rezultat kritizirajući zbog šengena vladu i EU premda nije pobijedila.

Miho Dobrašin

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.