Pitanja je postavljala publika u vijećnici, kao i gledatelji koji su raspravu pratili u predstavništvima Europskog parlamenta u državama članicama. Pitanja su se podnosila putem društvenih medija, a postavljalo ih je i dvoje moderatora. Moderatori su također pojedinačno ispitivati kandidate tijekom segmenata nazvanih „U središtu pažnje“.
Takozvani "Spitzenkandidaten system" za izbor predsjednika Europske komisije uveden je 2014. godine. Funkcionira tako što europske političke stranke nominiraju svoje vodeće kandidate prije izbora. Nakon izbora Europsko vijeće nominira vodećeg kandidata iz one stranke koja je osvojila izbore, o kojem potom glasa Europski parlament.
Ovakav način izbora predsjednika Europske komisije daje više ovlasti Europskom parlamentu pri izboru predsjednika Komisije međutim nije savršen. Prvi puta 2014. EPP-ov "Spitzenkandidat" Jean Claude Juncker je izabran za predsjednika Komisije, ali 2019., nakon što EPP-ov vodeći kandidat Manfred Weber nije uspio osigurati potporu parlamentarne većine, za predsjednicu Komisije izabrana je Ursula von der Leyen koja tada nije bila "Spitzenkandidat".
Ove godine pet je kandidata jer dvije političke stranke nisu predložile svoje vodeće kandidate.
Izbor predsjednika Europske komisije iliti europske vlade, bit će okončan u rujnu ove godine. Do tada se moraju održati europski izbori, od 6. do 9. lipnja te konstituirati novi, 10. saziv Europskog parlamenta, od 16. do 19. srpnja.
[Foto: © European Union 2024 / Philippe BUISSIN]
