- Bilateralizacija nije pošten način za bavljenje proširenjem. Moramo ga izbjegavati - rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća na konferenciji za medije u Bruxellesu nakon sastanka EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanog prošli mjesec.
Crna Gora je najdalje otišla u postupku pristupanja EU pa se nada članstvu 2028. godine. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je novinarima u Bruxellesu da se Hrvatska usprotivila zatvaranju poglavlja 31 s tom zemljom.
- To poglavlje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku koja podrazumijeva i paket dobrosusjedskih odnosa - napomenuo je Plenković.
- Tu smo rekli ne, u ovom trenutku (...). Razlozi za to su brojni, a osobito događaji koji su se događali ovog ljeta. Kada se određeni elementi riješe onda ćemo se vratiti tom pitanju - dodao je.
Crna Gora, koja mora zatvoriti ukupno 33 poglavlja s EU-om da bi postala članica, ljetos je u parlamentu usvojila "Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dachau i Mauthausen". Hrvatska je nakon toga proglasila predsjednika crnogorskog parlamenta osobom "non grata", kao i još dvojicu tamošnjih političara. Oni su od tada nepoželjni u Hrvatskoj koja ih smatra odgovornima za narušavanje dobrosusjedskih odnosa.
Hrvatska i Crna Gora trebaju riješiti i pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranje ratnih zločina iz vremena crnogorskog bombardiranja Dubrovnika, nalaska nestalih osoba tijekom rata od 1991. do 1995., te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru nazvanog po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću za kojeg Hrvatska navodi da je bio čuvar zarobljeničkog logora "Morinj" u kojem su mučeni Hrvati.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je pak novinarima u Bruxellesu da Hrvatska i Nizozemska blokiraju otvaranje klastera 3 sa Srbijom, odnosno tematsku cjelinu od nekoliko poglavlja koja uključuje medije, obrazovanje, gospodarsku i socijalnu politiku.
- Nisam siguran da će ta vrsta bilateralizacije odnosa naići na veliku podršku u Europskoj uniji - izjavio je Vučić.
Hrvatska od Srbije traži popis blizu 1.800 nestalih osoba za vrijeme rata.
Na sastanku su zemlje Europske unije i zapadnog Balkana usvojile zajedničku deklaraciju, zakonski neobvezujući tekst, u kojem su poručile da će raditi na pomirenju, regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je prošli mjesec dobila novi petogodišnji mandat, rekla je da je i ranije prilikom proširenja EU-a bilo bilateralnih sporova među državama pa to nije ništa novo.
- Prema mom iskustvu svih ovih godina, apsolutno je važno angažirati se kada su prisutne te blokade kako bi se pronašla rješenja i kompromisi - izjavila je na konferenciji za medije.
Dodala je da je posredovanje i traženje kompromisa "funkcioniralo" u prošlosti, premda je svjesna da pronalazak kompromisnih rješenja iziskuje vrijeme i usporava postupak proširenja EU-a.
- Kada cjelokupno pogledate Europsku uniju, ona je povijest ili priča pronalaženja kompromisa za probleme koji se pojavljuju - rekla je Von der Leyen. Uvjerena je, kaže, da će države i ovaj put pronaći zajedničko rješenje.
Portugalski političar Costa došao je prošli mjesec došao na čelo Europskog vijeća, institucije u kojoj se nalaze šefovi država ili vlada 27 zemalja EU-a, a koja utvrđuje opći politički smjer i prioritete EU-a.
Costa tvrdi da se već uključio kako bi zemlje nadišle bilateralne probleme jer gleda na proširenje "kao na jako važnu geopolitičku investiciju".
- To je zajednički interes 27 država Europske unije. Zato tom problemu moramo pristupiti s velikom odlučnošću - rekao je.
Hrvatska je posljednja zemlja koja je ušla u EU prije 11 i pol godina, a u međuvremenu je iz EU-a istupilo Ujedinjeno Kraljevstvo.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izjavio je da je "jasno da su sada vjetrovi promijenjeni u Bruxellesu" kada je riječ o proširenju EU-a na Crnu Goru, Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo.
- Nakon ruske agresije na Ukrajinu vidimo da Bruxelles, ali i drugi glavni europski gradovi shvaćaju da je proširenje također i sigurnost europskog kontinenta - rekao je.
Miho Dobrašin
[Foto: European Union]