Osam zemalja spašava životinje i biljke u Dunavu, među njima i Hrvatska

Međunarodnim projektom "LIFE Wild Island", u Hrvatskoj nazvanim "Dunavski stanišni koridor divljih otoka", uklanjaju se betonski blokovi na obali, renoviraju brane i ruše nasipi kako bi rijeka slobodno tekla i stvorila staništa ugroženim životinjama i biljkama.

Sparina se uvukla u nacionalni park Donau Auen udaljen 40 kilometara od Beča. Lokalni vodič govori skupini novinara da je temperatura neubičajeno visoka. Novinari i vodič hodaju šumskom stazom prema rijeci, a nepregledni roj komaraca zalijeće se na njih otežavajući im napredovanje. Došljaci, koristeći zaštitne sprejeve, ipak stižu na obalu Dunava.

- Hidroelektrane, brodovi, poljoprivreda, zagađenje i blokovi za zaštitu od poplava ozbiljno ugrožavaju biljni i životinjski svijet u Dunavu - kaže zaposlenica parka Elena Kmetova-Biro.

Dunav se proteže na 2.850 kilometara pa je nakon Volge druga po dužini rijeka u Europi. U njoj se nalazi 2.000 vaskularnih biljaka i više od 5.000 životinjskih vrsta, uključujući preko 40 sisavaca, 180 ptica, 100 vrsta riba, desetak gmazova i vodozemaca.

No, nakon što je u 19. stoljeću počelo postavljanje betonskih blokova uz obalu kako bi se unaprijedila plovidba narušen je životinjski svijet. Gradnja brana, nasipa i kanala dodatno ga je ugrozila.

- Životinje su odvojene od mjesta gdje se razmnožavaju, a njihova staništa su narušena - napominje Kmetova-Biro.

Park Donau Auen je stoga 2021. godine pokrenuo pothvat očuvanja i obnove staništa zajedno s 14 partnera duž čitave rijeke. U projektu "Wild Island", odnosno "Divlji otok", sudjeluju zemlje kroz koje protječe Dunav - Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Bugarska. Rijeka se dalje preko Moldavije i Ukrajine ulijeva u Crno more.

To je područje dom za 79 milijuna ljudi sa širokim rasponom kultura, jezika i povijesnog naslijeđa.

- Dunav je najinternacionalnija rijeka na svijetu - kaže Kmetova-Biro - Višestruki akteri, interesi i rastuće stanovništvo povećavaju pritisak u tom raznolikom političkom i kulturnom okruženju. Zbog toga je rješavanje problema još izazovnije, ali i zanimljivije - dodaje.

Kako bi zajednički izveli pothvat ti različiti partneri obratili su se Europskoj komisiji, izvršnom tijelu Europske unije. EU u svom proračunu ima 5,4 milijarde eura namijenjenih očuvanju okoliša i suzbijanju klimatskih promjena. Taj program zove se LIFE (fra. L'Instrument Financier pour l'Environnement), a putem njega je od 1992. godine sufinancirano više od 4.500 projekata.

Projekt "Wild Island" dobio je tako 64 posto od 14,2 milijuna eura. Ostalo su namaknuli partneri među kojima su Hrvatske šume i park prirode Kopački rit na istoku Hrvatske.

Kmetova-Biro, koja je prije dolaska u Austriju radila u rodnoj Bugarskoj na LIFE projektima zaštite supova, koordinira partnere. Kaže da su trenutno najveći problem "vrijeme" i "inflacija" jer su cijene porasle u odnosu na 2020. kada su radili proračun.

- Potpora iz EU-a je fiksna, a inflacija nam je stvorila velike probleme - kaže.

Partneri u sklopu projekta uklanjaju nasipe kako bi se rijeka slobodno razlila, te adaptiraju brane. Pritom je važno da ta promjena ne ugrozi navigaciju rijekom ili zaštitu od poplava. Sve to kontroliraju državna tijela pa se nekada sve otegne.

- Istovremeno imamo posla sa živom rijekom, njenom visokom i niskom razinom, pa često i kada dobijemo dozvole i novac ne možemo raditi zbog nepovoljnih uvjeta - objašnjava Kmetova-Biro. Ona sa suradnicima nastoji obnoviti stare rukavce rijeke zakrčene sedimentima, odnosno komadima stijena, korita i okolnog zemljišta. Također iskorjenjuju invazivne vrste te obnovljaju tamošnja staništa životinja.

- Sav taj rad rezultirat će obnovom ekosustava - napominje na jednom od 34 otočića na kojima se odvijaju ekološki radovi.

Projekt bi trebao završiti za tri godine.

Na pitanje kakvi će biti ti riječni otoci tada, Kmetova-Biro odgovara da će o tome odlučiti Dunav.

- Naš koncept se odvija pod motom 'Neka rijeka obavi posao' - napominje. - To znači da otoke ne doživljavamo kao stabilne strukture, već upravo suprotno, želimo obnoviti prirodne hidrološke procese koji neprestano stvaraju, preoblikuju i premještaju otoke - objašnjava.

Rijeka tako u slobodnom toku stalno mijenja obalna staništa, odnosno pješčane i šljunčane obale, šume od mekog drveća, plitke vode i dinamičnih rukavaca.

- Biljke i životinje time dobivaju raznolike životne uvjete - kaže zaposlenica nacionalnog parka.

Ovaj pothvat tek je jedan u nizu pokušaja očuvanja životinja u Dunavu kojim brodovi plove u 87 posto rijeke. Ta plovidba odvija se između 78 luka, od čega su četiri glavna grada Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd. Brodovi stvaraju udarne valove, koji u kombinaciji s nasipom duž gornjeg Dunava ubijaju riblju mladunčad o ogromno kamenje ili je zarobljavaju dalje od glavnog riječnog toka, upozorava Kmetova-Biro.

- Dunav se može očuvati jedino suradnjom svih strana i pronalaženjem kompromisnih rješenja - kaže.

Miho Dobrašin

Magazini Studija Europa

Magazin 10

27.7.2022.

Magazin 9

27.6.2022.

Magazin 8

25.5.2022.