U Španjolskoj ljudi prosječno žive 84 godine, a u Bugarskoj 75,8 godina, najnoviji je podatak statističkog ureda Eurostat.
Maria Branyas je u ožujku napunila 117 godina pa ju smatraju najstarijom osobom na svijetu. Puhala je u svjećice na torti tijekom skromne zabave u umirovljeničkom domu u katalonskom mjestu Olot, na sjeveroistoku Španjolske.
- Obitelj ju je posjetila podijelivši se u manje skupine jer joj smeta puno ljudi - rekla je novinarima njena mlađa kćer, 80-godišnja Rosa Moret.
Branyas je prije gotovo četiri godine preboljela koronavirus.
- Ljudi se žale što moraju biti u kući, ali imaju struju, telefon, televiziju, hranu, toplu vodu i krov nad glavom - rekla je tada. - Mi to nekada nismo imali. Ljudi su unatoč tome preživjeli, a ja nikada nisam izgubila životnu radost - dodala je.
Ta starica se još u mladosti suočila s nedaćama. Otac joj je poginuo na moru dok je imala osam godina, u trenutku kada su se vraćali brodom iz Sjedinjenih Država u Barcelonu. Skrasila se zatim na podučju obližnje Girone gdje je preživjela "španjolsku gripu", pošast koja je u to vrijeme usmrtila milijune ljudi. Nadvladala je i dva svjetska rata tijekom kojih je njena zemlja bila neutralna, ali također i Španjolski građanski rat te kasniju diktaturu.
Ovih dana se znanstvenici bave dugovječnošću ove žene.
Manel Estellear je uzeo njene uzorke krvi, sline iz usta i mokraće kako bi "prostudirao njen ukupni genetski materijal, mikroorganizme, proteine i metabolizam". Nada se otkrivanju tajne dugovječnosti. Premda još uvijek nema konačne rezultate, taj znanstvenik vjeruje da Branyas ima dobre gene i da je zdravo živjela.
- Njene stanice su deset godina mlađe u odnosu na njenu kronološku dob - kaže. Nikada nije imala rak niti kardiovaskularne tegobe.
- Bila je domaćica, vodila je miran život bez radnog stresa - prisjeća se njena kćer Moret. Branyas je održavala kuću, kuhala, kupovala i šivala odjeću. Za jelo je uvijek bilo povrća.
- Mediteranska prehrana je sigurno pomogla - napominje kćer. - Mladi danas uvijek žure, jedu što stignu, 'fast-food' i gotovu hranu. Mi smo se drugačije hranili - dodaje.
Mediteranska prehrana, koja uključuje maslinovo ulje, ribu, voće i povrće, jedan je od razloga dugovječnosti Španjolaca.
U Španjolskoj ljudi u prosjeku žive 84 godine, pa je u toj mediteranskoj zemlji najviša očekivana životna dob među 27 država Europske unije, najnoviji je podatak statističkog ureda Eurostat. U zemlji sa 47 milijuna stanovnika njih oko 20.000 ima više od sto godina.
Lola Merino, profesorica psihologije sa Sveučilišta Complutense u Madridu, intervjuirala je njih nekoliko desetaka.
- Oni znaju uživati u životu i iskazuju pozitivne osjećaje - kaže. Dodaje da na dugovječnost utječu i geni, prehrana i fizička aktivnost.
Španjolci ne konzumiraju teška alkoholna pića poput votke i viskija, a ako piju alkoholna pića onda je to uglavnom čaša crnog vina ili lagana piva. Ugodna klima i sunce omogućavaju im boravak na otvorenom tijekom godine, a time i više kretanja.
- U mediteranskim zemljama držimo puno do društvenog života pa izlazimo češće van nego ljudi u nordijskim zemljama, koje nas nadmašuju materijalnim standardom - kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa.
Italija, gdje ljudi žive u prosjeku 83,8 godina, i Malta, s očekivanom dobi od 83,6 godina, nalaze se na drugom i trećem mjestu.
U zemljama južne Europe važne su obiteljske veze. Djeca se ondje kasnije osamostaljuju i odlaze od doma, ali uvijek ostaju vezana uz roditelje, bake i djedove. Mediteranska mjesta obično imaju trgove i rive gdje obitelji zajedno izlaze.
- Starije osobe u Španjolskoj imaju čvrste i srdačne veze s drugim osoba. Osjećaju se voljenima, a to je važno - napominje psihologinja Merino.
Solidan životni standard omogućuje tamošnjim umirovljenicima zajednička putovanja. Umirovljenici iz unutrašnjosti putuju organizirano na more ili u inozemstvo, pa im zajednički izleti pomažu da se ne osjećaju osamljeno.
- Moja baka često putuje i sretna je - kaže 38-godišnja Andrea iz Zaragoze, grada u unutrašnjosti.
Neki upozoravaju, međutim, da se navike mladih mijenjaju pa se ne hrane zdravo kao njihovi bake i djedovi. Također više konzumiraju alkohol, a neki i droge. Zasad je nepoznato stoga hoće li buduće generacije živjeti toliko dugo.
Ljudi u Europskoj uniji žive u prosjeku 81,5 godina. U Hrvatskoj, mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, žive 78,8 godina.
Još je kraći život u Poljskoj, Slovačkoj, Litvi, Mađarskoj, Rumunjskoj i Letoniji. Na začelju je Bugarska gdje život prosječno traje 75,8 godina.
Novinarka Mariana Gomileva preselila se prije godinu dana iz glavnog bugarskog grada Sofije na španjolski otok Tenerife.
- Ovdje ljudi ne žive stresno - kaže Gomileva u telefonskom razgovoru s tog sunčanog Kanarskog otoka.
Stanovnici na njemu održavaju ravnotežu između posla i privatnog života. U slobodno vrijeme se druže na tradicionalnim, kulturnim i vjerskim zabavama.
Premda bi se moglo pomisliti da Španjolci žive 8 godina duže od Bugara zbog povoljnije klime, stručnjaci kažu da to nije razlog.
- Mi u Bugarskoj također imamo ugodne temperature, sunčane dane, te prekrasnu prirodu s puno zelenila. Imamo također i brojna primorska odmarališta na Crnom moru i svježi zrak s planina - kaže Gomileva.
Navodi da je glavni razlog kraćeg života u njenoj domovini siromaštvo koje dovodi do visokog stresa, a time i bolesti.
- Zdravstveni sustav i pristup zdravstvu su pritom loši - objašnjava novinarka.
Znanstvenici poput Georgija Burdarova bave se uzrocima visoke smrtnosti i kraćeg životnog vijeka u toj istočnoeuropskoj zemlji. Burdarov, autor izvještaja "Demografski rizici i izazovi s kojima se Bugarska suočava", spominje loše navike stanovnika. Pušenje, konzumacija teškog alkohola, nezdrava prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost dovode do bolesti. Mnogi stanovnici ne odlaze redovito na liječničke preglede.
- Prvo bi trebala biti prevencija, a onda liječenje. A kod nas je obrnuto - kaže Burdarov.
Važan čimbenik posljednjih godina je ovisnost o kockanju. Siromaštvo dovodi do ovisnosti o kockanju, uzimanju brzih kredita i visokom stresu što dovodi do srčanog udara, prekomjerne konzumacije alkohola, pa čak i povećanja samoubojstava zbog neplaćenih dugova u malim gradovima.
Osamljenost je također otežavajući faktor. To je vidljivo u sjevernom gradiću Vidinu na rijeci Dunav, uz granice sa Srbijom i Rumunjskom. Ondje ljudi žive 6 godina kraće nego u Sofiji.
- Puno je starijih osoba i u Bugarskoj i u Španjolskoj, ali u Španjolskoj se uključuju u zajedničke aktivnosti i tako popravljaju mentalno stanje, što također produžuje život - napominje Gomileva.
Umirovljenici su u bivšim socijalističkim zemljama, napose nakon sumnjivo provedene privatizacije, siromašni i ne mogu si priuštiti aktivnosti kao Španjolci. U Španjolskoj 85 godina nije bilo ratova premda su se učestalo događali teroristički napadi. Tijekom zadnje 43 godine nije bilo velikih političkih prevrata.
Analitičari u Bugarskoj upozoravaju na nepovjerenje građana prema institucijama, kako političkim tako i zdravstvenim.
- U Bugarskoj je posjet liječniku kompliciran, a obavlja se kada je već prekasno - kaže Gomileva. - U Španjolskoj svi moji prijatelji svake godine prolaze sistematski liječnički pregled - dodaje.
Kaže da se sada svuda oko nje nalaze zone za bavljenje sportom, za sve uzraste.
- Moj život se u ovih godinu dana promijenio. Nabolje - zaključuje Gomileva.
M. Dobrašin
