Europski panel građana održava se od 2022., nakon što je završena jednogodišnja Konferencija o budućnosti Europe na kojoj su građani Europske unije po prvi puta dobili priliku dijeliti svoje ideje i kreirati zajedničku, europsku budućnost.
Putem digitalnih platformi u debatama je od 2021. do 2022. sudjelovalo više od pet milijuna Europljana i više od 700 tisuća sudionika događanja - panela, debata, rasprava - uživo. Rezultat je 49 preporuka za devet tema sa više od 300 konkretnih mjera koje su građani uputili trima europskim institucijama - Parlamentu, Komisiji i Vijeću.
Nakon toga, angažman građana EU-a postao je uobičajena stvar. Svoje mišljenje svaki građanin neke od 27 država članica EU-a na određenu temu može iznijeti preko Citizens’ Engagement Platforme. Dodatno do 150 nasumice odabranih građana svake države članice dolazi uživo u Bruxelles gdje sudjeluju na European Citizens' panelima. Do sad ih je održano ukupno šest, a na ovom posljednjem građani su po prvi put ikada raspravljali i kreirali preporuke za novi višegodišnji Europski proračun 2028.-2034.
-Ovo je bio panel građana drugačiji od svih prijašnjih. Zato što dok su se na ostalim panelima građani fokusirali na jednu određenu politiku, ovaj obuhvaća sve EU aktivnosti jer se kroz proračun dotiču sva moguća područja. Tako da je ovaj panel bio iznimno izazovan, rekao nam je Marco Buti, član stručnog odbora za znanje koji je imao savjetodavnu ulogu na panelu o novom europskom budžetu.
Za sudjelovanje na panelima Komisija šalje nekoliko stotina poziva na različite adrese po državama članicama. Konkretno za panel o proračunu osim pisama u poštanskom sandučići, predstavnici Komisije išli su i od vrata do vrata.
Oni građani koji su se uvjerili kako se ne radi o lažnom pozivu, i hrabro se prijavili za sudjelovanje, ušli su u izbor za dolazak u Bruxelles u koji je naposljetku došlo njih tek 150. Najmlađoj sudionici je jedva 16 godina, a najstarijem sudioniku 81 godina, svi različitog su socio-ekonomskog statusa, dobi, stupnja obrazovanja, političkih uvjerenja i iz nejednako razvijenih država.
Za temu o europskom budžetu većina ih nije imala predznanja.
Micaeli s početka priče su 72 godine. Umirovljenica je. Radni vijek je provela kao knjižničarka, a sada je vodič u Italiji i Norveškoj. Valentina iz Varaždina jedna je od tek dvije hrvatske predstavnice. Radi u privatnoj tvrtci na kontroli kvalitete. Belgijac Matthias je 16-godišnjak i jedan je od najmlađih sudionika panela.
-O Europskom proračunu sam čula laički, o europskim fondovima, ali jedino što sam znala više je energetska obnova, otkrila nam je Valentina.
-Bio sam sretan što mogu sresti ljude iz cijele Europe i s njima raspravljati. Ovo mi je vrlo zanimljivo iskustvo, nikada to nisam radio, rekao je Matthias.
-Već sam nešto znala o kako funkcionira, da je sedmogodišnji proračun, ali sada sam naučila još puno više i mislim da bi ljudi morali znati više o ovoj temi, dodala je Micaela.
Kroz kompliciranu proceduru vodili su ih timovi stručnjaka. Građani su bili podijeljeni u 12 radnih grupa, a teme o kojima su raspravljali s kolegama iz ostalih država nisu mogli birati.
Ovdje ih se nije tražilo da raspravljaju o prihodovnoj strani proračuna niti ih se tražilo da identificiraju proračunske kompromise. Na neki način su ponudili menu na kojem je mnogo toga.
-Slikovito, ovdje na kraju dana nema konobara koji će donijeti račun nakon što ste pojeli svoj obrok!, kaže Buti.
Radionice na kojima su određivali prioritete i ciljeve novog Europskog proračuna održavale su se kroz tri vikenda.
-Ovo je bio proces „učenja kroz djelovanje”, kaže Buti.
Višegodišnji financijski okvir, kako se službeno naziva europski proračun, planira se tri godine unaprijed. To je razlog zbog kojeg se o novom već sada raspravlja. No, o svim prijašnjim proračunima građani nisu imali pravo glasa.
-Većinu vremena u prošlosti bio je to elitniji tip EU-a. Pristup je bio, kako se to u politologiji naziva, iz legitimiteta što znači da kada radite stvari koje manje-više funkcioniraju u redu je čak i ako u nekim slučajevima uštedite na sudjelovanju u demokraciji. To si više ne možemo priuštiti, naglašava Buti.
-Istina je da nismo profesionalci i možda naše preporuke nisu najbolje, ali mislim da bi nas trebali poslušati i svoje odluke bazirati na onome što kažemo, naglašava mladi Matthias iz Belgije.
Europski panel građana o novom Europskom proračunu posebno je pratilo i pedesetak promatrača - novinari, predstavnici civilnog društva, influenceri... Oni se ni na koji način nisu smjeli uplitati ili utjecati na proces donošenja odluka na radnim grupama ili plenarnoj sjednici. Njihova uloga je bila promovirati angažman građana.
Tomislav Pancirev digitalni je nomad iz Hrvatske ili kako sam za sebe kaže, financijski influencer. Na društvenim mrežama prati ga više stotina tisuća ljudi pa kad on progovori o temama poput panela građana ili europskog budžeta, vidljivost je zagarantirana.
Novo iskustvo donijelo mu je nova znanja i spoznaje.
-Bilo je impresivno vidjeti različitosti svih mišljenja. Ovdje sam vidio što znači kada netko ima dijametralno suprotno mišljenje od tebe i kako sva ta različita mišljenja i kako ljude iz različitih okolina, različitih mogućnosti i želja, ujediniti u temi bitnoj kao što je europski dugoročni budžet. Ovdje sam se upoznao i s veličinom budžeta. Govorimo o dva trilijuna eura. I to su područja koja su svima nama bitna - kako ćemo se digitalno obrazovati, područja poput zdravstvene skrbi, infrastrukture... sve stvari koje mogu direktno utjecati na naš svakodnevni život se donose u ovakvom budžetu, kaže Pancirev.
-Rasprava s različitim zemljama ide jako, jako dobro. Ljudi se međusobno trude razumijeti. I to im je lakše nego onima koji su na višim razinama, potvrdila je Micaela iz Italije. -U Italiji uglavnom mislimo kako Europska komisija ima svu moć, a ne Europski parlament. Događa se da na europskim izborima izaberemo ljude, a da ne znamo kakvu oni imaju moć. Nitko ne zna ni da sastanak lidera svih država ima institucionalnu snagu. Ja sam mislila da se tek tako sastaju, istaknula je Micaela.
Valentina iz Hrvatske sada zna koliki je europski proračun, kamo se i kako ulaže te od kuda se financira.
Građani su iznjedrili 22 preporuke za novi proračun Europske unije kako bi EU u razdoblju od 2028. do 2034. bila po njihovoj mjeri.
-Želim da je više Europa od ljudi, a ne od novca i oružja. Tako da ljudi mogu reći više, a da ljudi iz industrije oružjem zašute, kaže Micaela kojoj je ovo bila možda posljednje šansa u životu za sudjelovanje na panelu o višegodišnjem Europskom proračunu.
Matthias, koji će 2034. s 25 godina i dalje biti mlad, u budućnosti priželjkuje mirnu EU, uključivu za sve.
-Nadam se da će biti lijepa, kaže.
Koliko će preporuka građana u konačnici i biti dio novog Europskog proračuna sada ovisi o institucijama – Europskoj komisiji koja će svoj prijedlog proračuna predstaviti u srpnju ove godine te Europskom parlametnu i Vijeću koji će ga konačno izglasati.
-Nadam se, nadam se da će nas poslušati, kaže Matthias, a istome se nada i Valentina.
-Jer, to je i naš novac, novac poreznih obveznika koji se u jednoj kasi ujedini i onda se raspoređuje kako smo svi skupa odlučili, naglašava Pancirev.
U međuvremenu, građani EU-a trebali bi i dalje koristiti platforme putem kojih mogu reći što misle o europskim temama, ali i, ako ga dobiju, prihvatiti poziv za dolazak u Bruxelles.
Iskustvo je svim sudionicima bilo neprocjenjivo, bilo zbog toga što su imali prilike vidjeti glavni grad Europske unije ili zbog toga što su konačno mogli reći što ih žulja.
T.P.
[Foto: Studio Europa / European Commission]
