Ta savjetodavna institucija, u kojoj sjede predstavnici sindikata, poslodavaca i nevladinih organizacija, navodi da je voda postala oskudni resurs i u bogatoj Europi gdje živi 745 milijuna ljudi.
Patricia živi u četvrti Uccle, na jugu Bruxellesa. Kada je ovaj tjedan pogledala račun za vodu uhvatila ju je panika. Nezaposlena je i uzdržava 11-godišnju kćerku Alanis.
- Mama, znam da kada perem zube ili suđe moram zatvarati pipu kako ne bi iscurilo previše vode. To nam i u školi govore - kaže Alanis u njihovom skromnom domu.
Čak 30 posto Europljana suočava se s nedostatkom vode barem jednom godišnje. To znači da će potrošači, koji vodu još uvijek vide kao nešto neograničeno, morati promijeniti svoje ponašanje kako bi je koristili učinkovitije.
- Voda je najvažnija tema s kojom se moramo baviti u nadolazećim godinama, posebno iz perspektive potrošača - kaže bugarska profesorica Milena Angelova.
- Moramo konačno shvatiti da vode nema u neograničenim količinama, da je to oskudni resurs - dodala je na konferenciji koju je u Bruxellesu organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor, čija je ona izvjestiteljica.
Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima.
Luis Silveira Rodriguez, predsjednik Portugalske udruge za zaštitu potrošača (DECO), smatra da vlade trebaju smanjenjiti gubitke u vodovodima i ulagati u infrastrukturu.
U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gubi se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje, rekao je Rodriguez.
Francesco Mascolo, potpredsjednik europske udruge javnih kompanija za upravljanje vodom Aqua Publica Europea, kaže da svi Europljani moraju imaju pristup vodi po pristupačnim cijenama.
- To znači da bi cijene vode trebale biti na najnižoj mogućoj razini - naglašava. - Socijalne tarife i subvencije za vodu ključni su za osiguranje jednakog pristupa -dodao je.
Talijanska inicijativa za 'socijalnu vodu', koja jamči 50 litara vode po osobi dnevno za obitelji u nepovoljnom položaju, model je za rješavanje ovog problema, smatra Mascolo. Siromašniji stanovnici, ovisno o dohotku kojeg primaju, imaju tzv. "vodeni bonus".
Mascolo kaže da ga u metropolitanskom području Milana koristi između 15.000 i 60.000 stanovnika.
No postavlja se pitanje tko će platiti za subvencioniranu vodu građanima. Vlade to rade putem prikupljenih poreza, ali čini se da to nije dovoljno uslijed općeg poskupljenja. Postoji stoga inicijativa da se velikim proizvođačima i zagađivačima više naplaćuje za potrošenu vodu, što bi možda moglo smanjiti pritisak na kućanstva.
- Problem je što potrošači plaćaju cijenu, a ne onečišćivači. Zbog toga moramo pronaći različite vrste modela koji će odrediti pravu cijenu vodi kao resursu - kaže Par Dalhielm, predsjednik Europske federacije nacionalnih udruga vodnih usluga (EurEau).
Za proizvodnju samo jednog kilograma mesa koristi se 15.000 litara vode, a za jedan par traperica 8.000 litara. Poljoprivreda također guta ogromne količine vode.
- Moramo izgraditi Europu koja pametno koristi vodu - naglašava Hans Gosseens, predsjednik organizacije Water Europe. On poziva na ugradnju tehnologija kojima bi se u proizvodnji i poljoprivredi racionalnije koristila voda.
Ta je organizacija iz svog sjedišta u Bruxellesu provela socio-ekonomsku studiju o ulaganjima u vodu u Europskoj uniji.
- Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU-a za vodom - kaže Gosseens.
Kao pozitivan primjer učinkovitog korištenja vode navodi Flandriju, sjevernu regiju u Belgiji, gdje pada puno kiše. Flandrija je prije više od 20 godina uvela uredbu o kišnici prema kojoj se zahtijeva od domova ugradnja kolektora za kišnicu. Stanovnicima je propisana minimalna i maksimalna upotrebu kišnice kako bi se smanjio rizik od poplava i oslanjanje na vodu iz slavine.
- To je značajno smanjilo potrošnju vode iz slavine na manje od 80 litara po stanovniku dnevno, a projekcije sugeriraju daljnje smanjenje na 50 litara - objašnjava Gosseens.
Europski gospodarski i socijalni odbor je zajedno s Europskim parlamentom krajem 2023. predstavio "EU Blue Deal" (Plavi plan EU-a). To je skup preporuka za održivu vodnu politiku Europske unije. Plan se temelji na nizu mišljenja koja obuhvaćaju socijalne, gospodarske, okolišne i geopolitičke aspekte vode, kao i probleme koji se odnose na poljoprivredu, industriju i infrastrukturu. Cilj mu je da čista voda bude dostupna svakom stanovniku Europe.
Od nove Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, zatraženo je da u idućih pet godina upravo to bude prioritet.
Elena Montani, dužnosnica Europske komisije, kaže da sada razvijaju novu strategiju korištenja vode. Novi povjerenici Europske komisije ušli su u urede prije mjesec dana te će ondje ostati do 2029.
- Nadam se da će se hitno nešto promijeniti jer više ne mogu plaćati ovako skupu vodu - kaže Patricia u svom domu u Bruxellesu.
Miho Dobrašin
